Crkvice (Zenica, BiH): razlika između inačica
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
|||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Zemljopis == | == Zemljopis == | ||
Prostiru se između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], Kamberovića polja i [[Babina rijeka|Babine rijeke]]. Duguljasto naselje na sjeveru završava gradskim grobljem Crkvicama. Nedaleko je i županijska bolnica Zenica, staro kužno groblje i nogometni centar. | Prostiru se između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], Kamberovića polja i [[Babina rijeka|Babine rijeke]]. Duguljasto naselje na sjeveru završava gradskim grobljem Crkvicama. Nedaleko je i županijska bolnica Zenica, staro kužno groblje i nogometni centar. | ||
Pokraj Crkvica je Crkvičko brdo. 2025. je Grad Zenica pokrenuo proceduru za izgradnju tunela ispod Crkvičkog brda, koji će povezivati kružnu raskrsnicu Blatušu na magistralnoj cesti M17 s Crkvicama, na ulazu u krug Županijske bolnice Zenice.<ref>[https://www.zenit.ba/grad-zenica-pokrenuo-izradu-idejnog-i-glavnog-projekta-za-izgradnju-tunela-ispod-crkvickog-brda/ ''Grad Zenica pokrenuo izradu idejnog i glavnog projekta za izgradnju tunela ispod Crkvičkog brda'']. Zenit.ba. 24. listopada 2025. Pristupljeno 12. veljače 2025.</ref> | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Posljednja izmjena od 12. veljača 2026. u 02:11
| Crkvice | |
|---|---|
|
Crkvice na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
| Regija BiH | Središnja Bosna |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska |
| Općina/Grad | Zenica |
| Zemljopisne koordinate | 44°12′06″N 17°55′23″E / 44.20174°N 17.92317°E |
Crkva Bezgrješnog Začeća BDM, Crkvice
| |
Crkvice su naselje u općini Zenica, FBiH, BiH.
Zemljopis
Prostiru se između rijeke Bosne, Kamberovića polja i Babine rijeke. Duguljasto naselje na sjeveru završava gradskim grobljem Crkvicama. Nedaleko je i županijska bolnica Zenica, staro kužno groblje i nogometni centar. Pokraj Crkvica je Crkvičko brdo. 2025. je Grad Zenica pokrenuo proceduru za izgradnju tunela ispod Crkvičkog brda, koji će povezivati kružnu raskrsnicu Blatušu na magistralnoj cesti M17 s Crkvicama, na ulazu u krug Županijske bolnice Zenice.[1]
Povijest
Osmanlijska okupacija bilo je katastrofalno doba za katoličanstvo i katoličke Hrvate. Katolički Hrvati su zbog nasilna i interesna prevjeravanja (većinom na islam i pravoslavlje), ubojstava, izbjeglištva i protjerivanja potpuno nestali iz ovih prostora. Biskup Marijan Maravić u izvješću iz 1650. godine ne navodi niti jednu katoličku obitelj u Zenici. Mnogi Hrvati su zbog političke situacije i progona pobjegli u južnu hrvatsku zemlju Dalmaciju.[2]
Velika epidemija kuge izbila je koncem 18. stoljeća u Dalmaciji. Uz to je također u tim krajevima vladala neimaština pa je uslijedilo veliko povratno doseljavanje katoličkih Hrvata iz Dalmacije u plodnu Središnju Bosnu. Većinom su se naselili u krajevima oko Travnika i Zenice. U Zenicu je tada doselilo stotinjak obitelji iz Dalmacije. Doseljenici su u jednu ruku povratnici, jer su to bili potomci onih iseljenika koji su prethodno zbog političke situacije i progona bili odselili u Dalmaciju.[2]
<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>
Doseljene povratničke obitelji Hrvata kupovali su plodnu zemlju od osiromašenog i ekonomski pasivnog turskog stanovništva. Ovi doseljeni povratnici potomci Hrvata bili su poduzetniji od domicilnog stanovništva. Zbog ekonomskog stanja iz Dalmacije doseljenih potomaka prognanih katoličkih Hrvata i naglog brojčanog porasta grada Zenice, Zenicu se nazivalo Malom Dalmacijom.[2]
Zbog nagla porasta broja katolika javila se potreba i za redovitom pastorizacijom u zeničkom kraju.[2] Župa Zenica nastala je odvajanjem od gučogorske župe god. 1836. kao mjesna kapelanija i od tada se vode matične knjige. Prvotno sijelo župe bilo je u izrazito hrvatskom katoličkom selu Crkvicama.[3] Do 1840. godine kapelanija Zenica potpadala je pod župu Dolac. Osnutkom samostalne župe u Gučoj Gori, zenička je kapelanija pripala Gučogorskoj župi. Župom je Zenica formalno proglašena 1858. godine, a sjedište je bilo u Crkvici sve do 1870. godine.[2] Crkvice su 1876. postala neovisna župa. [3] 1894. godine crkva je bila drvena. Današnju crkvu Bezgrješna Začeća BDM mještani su podigli 1914. godine.
Izvori
- ↑ Grad Zenica pokrenuo izradu idejnog i glavnog projekta za izgradnju tunela ispod Crkvičkog brda. Zenit.ba. 24. listopada 2025. Pristupljeno 12. veljače 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Župa Svetog Josipa - Zenica KRATKA POVIJEST ŽUPE Sv. JOSIPA, ZENICA (pristupljeno 25. travnja 2019.)
- ↑ 3,0 3,1 Bosna Srebrena Samostansko područje Guča Gora: Zenica – župa sv. Ilije proroka (pristupljeno 25. travnja 2019.)
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.