m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}' |
|||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio [[pečuška biskupija|pečuški]] biskup [[Matija Ignacije Radanović]] (1687. | U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio [[pečuška biskupija|pečuški]] biskup [[Matija Ignacije Radanović]] (1687. — 1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način. | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
| Redak 45: | Redak 45: | ||
2001. je u Salanti bilo 55,1% [[Mađari|Mađara]], 0,3% [[Bugari u Mađarskoj|Bugara]], 2,6% [[Romi u Mađarskoj|Roma]], 32,2% [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]], 0,3% [[Poljaci u Mađarskoj|Poljaka]], 1,7% [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]], 2,1% [[Srbi u Mađarskoj|Srba]], ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba. | 2001. je u Salanti bilo 55,1% [[Mađari|Mađara]], 0,3% [[Bugari u Mađarskoj|Bugara]], 2,6% [[Romi u Mađarskoj|Roma]], 32,2% [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]], 0,3% [[Poljaci u Mađarskoj|Poljaka]], 1,7% [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]], 2,1% [[Srbi u Mađarskoj|Srba]], ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba. | ||
Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.<ref>{{ | Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.<ref>{{mađ oznaka}} [http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=22257 Mađarski središnji statistički ured] Stanovništvo</ref> | ||
=== Poznate osobe === | === Poznate osobe === | ||
| Redak 58: | Redak 58: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://www.szalanta.hu Szalánta önkormányzatának honlapja] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://images.google.hu/images?hl=hu&q=szal%C3%A1nta&btnG=K%C3%A9pek+keres%C3%A9se&gbv=2 Szalánta képekben] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=22257 KSH adata a településről] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://www.altisk-szalanta.sulinet.hu az iskola honlapja] | ||
* [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Szalanta.html Salanta na fallingrain.com] | * [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Szalanta.html Salanta na fallingrain.com] | ||
[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]] | ||
Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 04:36
Salanta [1] (mađ. Szalánta) je selo u južnoj Mađarskoj.
| Salanta | |||
|---|---|---|---|
  Salanta | |||
| |||
| Regija | Južno Zadunavlje | ||
| Županija | Baranjska | ||
| Mikroregija | Pečuška mikroregija | ||
| Najbliži (veći) grad | Pečuh | ||
| Površina | 17,08 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 1178 | ||
| Pošta | 7811 | ||
| Pozivni broj | +36 72 | ||
| Službena stranica | http://www.szalánta.hu | ||
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 58' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 15' 36" istočne zemljopisne dužine. Ata je 3 km istočno, Sukit je 3 km sjeveroistočno, Suka je 3 km zapadno, Boštin je 1 km zapadno, Ovčar je 6 km zapadno, Silvaš je 2 km zapadno, a Pogan se nalazi 3 km južno-jugozapadno od Salante.
Upravna organizacija
Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. 1977. se selo Nijemet upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu [2]..
U sastavu Salante je i selo Ištrak.[3]
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mijo Štandovar [4].
Povijest
U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. — 1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Stanovništvo
U Salanti djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.
Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata. U ove krajeve su došli 1690-ih.
Dio ovdašnjih Hrvata je podrijetlom iz Maraze, u koju su Hrvati došli iz goranskog i ogulinskog kraja [5].
2001. je u Salanti bilo 55,1% Mađara, 0,3% Bugara, 2,6% Roma, 32,2% Hrvata, 0,3% Poljaka, 1,7% Nijemaca, 2,1% Srba, ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba.
Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.[6]
Poznate osobe
- Đuro Pavić, hrvatski književnik (1940.)
- Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije Stjepan Zagorac 40 je godina bio župnik župe Nijemet-Salanta.[7][8]
Partnerstva i pobratimstva
Zbratimljena je sa Strizivojnom u RH.
Izvori
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ Hrv. glasnik br.28/2006. Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006.
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj. Folia onomastica croatica 14/2005., str. 56.
- ↑ ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Hrv. glasnik br.30/2006. U potrazi za korijenima, 27. srpnja 2006.
- ↑ (mađ.) Mađarski središnji statistički ured Stanovništvo
- ↑ Preminuo preč. Stjepan Zagorac, Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
- ↑ M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.
Vanjske poveznice
- (mađ.) Szalánta önkormányzatának honlapja
- (mađ.) Szalánta képekben
- (mađ.) KSH adata a településről
- (mađ.) az iskola honlapja
- Salanta na fallingrain.com