Leo Hönigsberg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Le(.*)'''-->' u ''
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Leo Hönigsberg'''-->{{Infookvir arhitekt
{{Infookvir arhitekt
|  ime          =Leo Hönigsberg
|  ime          =Leo Hönigsberg
|  slika        =Leo Honigsberg (1861. - 1911.).jpg
|  slika        =Leo Honigsberg (1861. - 1911.).jpg
Redak 13: Redak 13:
'''Leo Hönigsberg''' ([[Zagreb]], [[1861.]] – [[Zagreb]], [[1911.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 176</ref>
'''Leo Hönigsberg''' ([[Zagreb]], [[1861.]] – [[Zagreb]], [[1911.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 176</ref>


Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879.- 1883. na [[Technische Universität Wien|Technische Hochschule]] u [[Beč]]u kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883.- 1884.) i A. Kronesa (1885.- 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s [[Julio Deutsch|Deutschom]] osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.
Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879. — 1883. na [[Technische Universität Wien|Technische Hochschule]] u [[Beč]]u kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883. — 1884.) i A. Kronesa (1885. — 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s [[Julio Deutsch|Deutschom]] osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.




== Atelijer Hönigsberg & Deutsch ==
== Atelijer Hönigsberg & Deutsch ==


Na prijelazu 19.- 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma,  u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.
Na prijelazu 19. — 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma,  u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.


Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887.- 1888.), M. Hönigsberg (1887.- 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891.- 1893.) i Bukovac (1895.- 1896.);  trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), [[Hrvatski učiteljski dom|Dom saveza učiteljskih društava]] (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892.- 1894.), [[Starčevićev dom]] (1894.- 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897.- 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897.- 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).
Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887. — 1888.), M. Hönigsberg (1887. — 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891. — 1893.) i Bukovac (1895. — 1896.);  trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), [[Hrvatski učiteljski dom|Dom saveza učiteljskih društava]] (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892. — 1894.), [[Starčevićev dom]] (1894. — 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897. — 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897. — 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).


Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u [[Petrinja|Petrinji]] (1895.), sinagogu u [[Križevci|Križevcima]] (1895.), sinagogu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u [[Požega|Požegi]] (1896. 1897.)
Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u [[Petrinja|Petrinji]] (1895.), sinagogu u [[Križevci|Križevcima]] (1895.), sinagogu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u [[Požega|Požegi]] (1896. 1897.)


Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]], [[Ivan Štefan|Ivana Štefana]] i [[Otto Goldscheider|Otta Goldscheidera]].
Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]], [[Ivan Štefan|Ivana Štefana]] i [[Otto Goldscheider|Otta Goldscheidera]].
Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Zemaljsko narodno kazalište]] ( [[Biro Fellner & Helmer|Fellner & Helmer]], [[1894.]] – [[1895.]]), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898.- 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897.- 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898.- 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901.- 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902.- 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903.- 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati ([[Dionis Sunko|D. Sunko]], 1909.), Zem. rodilište na Šalati ([[Ignjat Fischer|I. Fischer]], 1913.).  
Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Zemaljsko narodno kazalište]] ( [[Biro Fellner & Helmer|Fellner & Helmer]], [[1894.]] – [[1895.]]), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898. — 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897. — 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898. — 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901. — 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902. — 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903. — 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati ([[Dionis Sunko|D. Sunko]], 1909.), Zem. rodilište na Šalati ([[Ignjat Fischer|I. Fischer]], 1913.).  


Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira  bolnicu u [[Pakrac]]u (1909.).
Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira  bolnicu u [[Pakrac]]u (1909.).
Redak 37: Redak 37:
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.)
Datoteka:Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Detrsch-Trgovovačko obrtna komora i Etnografski muzej, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902.- 1903.).jpg|Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch- Zgrada SKF, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902.- 1903.)
Datoteka:Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Detrsch-Trgovovačko obrtna komora i Etnografski muzej, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902. — 1903.).jpg|Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch- Zgrada SKF, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902. — 1903.)
Datoteka:Starcevicev dom Ivan Standl.jpg|Honigsberg & Deutsch - [[Starčevićev dom]], Trg Ante Starčevića 6, Zagreb (1894./95.)
Datoteka:Starcevicev dom Ivan Standl.jpg|Honigsberg & Deutsch - [[Starčevićev dom]], Trg Ante Starčevića 6, Zagreb (1894./95.)


Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:03

Leo Hönigsberg
Arhitekt / Graditelj
Leo Hönigsberg
Rođenje 1861.
Smrt 1911.
Stvaralaštvo

Leo Hönigsberg (Zagreb, 1861. – Zagreb, 1911.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.[1]

Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879. — 1883. na Technische Hochschule u Beču kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883. — 1884.) i A. Kronesa (1885. — 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s Deutschom osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.


Atelijer Hönigsberg & Deutsch

Na prijelazu 19. — 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma, u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj, te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.

Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887. — 1888.), M. Hönigsberg (1887. — 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891. — 1893.) i Bukovac (1895. — 1896.); trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), Dom saveza učiteljskih društava (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892. — 1894.), Starčevićev dom (1894. — 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897. — 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897. — 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).

Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u Petrinji (1895.), sinagogu u Križevcima (1895.), sinagogu u Slavonskom Brodu (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u Požegi (1896. 1897.)

Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: Vjekoslava Bastla, Ivana Štefana i Otta Goldscheidera. Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: Zemaljsko narodno kazalište ( Fellner & Helmer, 1894. – 1895.), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898. — 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897. — 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898. — 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901. — 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902. — 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903. — 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati (D. Sunko, 1909.), Zem. rodilište na Šalati (I. Fischer, 1913.).

Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira bolnicu u Pakracu (1909.).

Nakon smrti Lea Hönigsberga, 1911.godine, vodstvo atelijera preuzima Julio Deutsch, a nakon njegove smrti 1922. atelijer nasljeđuje njegov sin Pavao Deutsch. Godine 1923. Pavao Deutsch se udružuje s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom u atelijer Freudenreich & Deutsch.

Galerija radova

Izvori

  1. ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 176

Literatura

• Nepoznat parametar: ref
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Leo_Hönigsberg&oldid=607056"