Islamska republika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Islamska republika'''-->'''[[Islam|Islamska]] republika''' je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i koji kombinira islamsku [[teokracija|teokraciju]] s [[republika|republikanskim]] institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u [[država|državi]] moraju temeljiti na [[šerijat|šerijatskom]] pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.
'''[[Islam|Islamska]] republika''' je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i koji kombinira islamsku [[teokracija|teokraciju]] s [[republika|republikanskim]] institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u [[država|državi]] moraju temeljiti na [[šerijat|šerijatskom]] pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.


Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih [[demokracija|demokratskih]] institucija.
Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih [[demokracija|demokratskih]] institucija.

Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 07:58

Islamska republika je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem 20. stoljeća i koji kombinira islamsku teokraciju s republikanskim institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u državi moraju temeljiti na šerijatskom pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.

Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih demokratskih institucija.

Najpoznatiji primjer islamske republike je Iran. Pored nje se islamskim republikama nazivaju države kao što su Pakistan, Mauritanija i Afganistan.