Sigrid Undset: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bny
m Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{Književnik |
{{Infookvir književnik |
Ime = Sigrid Undset |
Ime = Sigrid Undset |
boja = #B0C4DE |
boja = #B0C4DE |
Redak 30: Redak 30:
Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]] te otvoren protivnik rata i [[fašizam|fašizma]]. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati [[liberalizam]] i [[nacionalizam]] svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo.   
Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]] te otvoren protivnik rata i [[fašizam|fašizma]]. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati [[liberalizam]] i [[nacionalizam]] svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo.   


{{wikicitat}}
 


{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}

Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 00:24

Sigrid Undset
Datoteka:Sigrid Undset 1927.jpg
Rođenje 20. svibnja 1882.
Kalundborg, Danska
Smrt 10. lipnja 1949.
Lillehammer, Norveška
Zanimanje romanopisac
Nacionalnost Norvežanka

Sigrid Undset (Kalundborg, 20. svibnja 1882. - Lillehammer, 10. lipnja 1949.), norveška književnica

Radila je kao činovnica. Nakon prvih objavljenih djela putuje u inozemstvo (Francuska, Italija) i potpuno se posvećuje književnom radu. Doživjevši duhovnu krizu, 1925. godine prelazi na katoličku vjeru. Godine 1928. dobila je Nobelovu nagradu za književnost. Nakon njemačke okupacije Norveške odlazi u Švedsku , a zatim u SAD, no nakon rata vraća se u domovinu.

Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost nacionalsocijalizma te otvoren protivnik rata i fašizma. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati liberalizam i nacionalizam svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo.