Ahmed-Agina džamija u Vitezu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine Viteza te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)|Starom Vitezu]]. | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra|Hidžri]] ili [[1589.]]/[[1590.]]godine po | Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra|Hidžri]] ili [[arhitektura u 1559.|1589.]]/[[1590.]]godine po Kristu. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani|rimski]] [[most na Divjaku|most]] na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda. | ||
Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. | Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. minaret je dva puta izravno pogođen. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)|namaz]]a. [[Stolarija]] je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. [[Kotlovnica]] je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube|kubeta]] [[bakar (element)|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija|nacionalizacijom]], [[arondacija|arondacijom]] ili [[eksproprijacija|eksproprijacijom]] oduzet vakufu. | ||
== Imami i hatibi == | == Imami i hatibi == | ||
Posljednja izmjena od 20. siječanj 2026. u 03:04
Ahmed-Agina džamija u Vitezu najstariji je objekt na području općine Viteza te gradska džamija u Starom Vitezu.
Povijest
Izgrađena je 998. godine po Hidžri ili 1589./1590.godine po Kristu. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari rimski most na Divjaku, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je sultan za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.
Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali zidovi, mihrab i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni minaret koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune cigle. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme rata u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. minaret je dva puta izravno pogođen. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i crijepa. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m2 prostora za obavljanje namaza. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen pod. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i imamsku kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje kubeta bakrom, a vanjski zidovi su obloženi sedrom. Džamija je od 1953. godine imala i mekteb. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj vakuf. Do poslije Drugog svjetskog rata vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je nacionalizacijom, arondacijom ili eksproprijacijom oduzet vakufu.
Imami i hatibi
Tko su bili imami i hatibi Ahmed-agine džamije teško je ustanoviti. Po sjećanju starijih mještana, a što je zabilježio Hasan ef. Mujkić, imami i hatibi ove džemije su bili: hadži Ahmed ef. Zukan, (sudeći po prezimenu rođeni Vitežanin), Ibrahim ef. Arapčić (student čuvenog El-Azhera u Kairu), Salih ef. Patković, izvjesni Rahman ef. i Ragib ef., Hasan ef. Mujkić, Omer ef. Meštrovac, Mihnet ef. Mehmedović (današnji imam džamije).
Za minulih 417 godina u Džamiji se, pored klanjanja namaza, podučilo mnogo generacija osnovama islama, ali i kulturi življenja te toleranciji u odnosima sa pripadnicima drugih konfesija.