Albertijeva šifra: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Albertijeva šifra''' ime je za prvu poliabecednu [[šifra|šifru]], a izmislio ju je [[Talijani|talijanski]] polimat [[Leone Battista Alberti]] oko [[1470.]] godine. | |||
Osnova Albertijeve šifre je [[Cezarova šifra]] tj. [[substitucijska šifra]], no inovacija je u tome da se šifrirana [[abeceda]] često mijenja što zavisi o odluci [[kriptografija|kriptografa]] (npr. poslije svake pete riječi). Za šifriranje poruke koristio se tajni ključ (posebna riječ) i posebna naprava tzv. Albertijev disk. S njegove vanjske strane je pokretni disk na kojem je ispisana latinska abeceda bez slova H, K, J, U, Y, te brojevi od [[Jedan|1]] do [[Četiri|4]]. Sa unutarnje strane je nepokretni disk sa slučajnim rasporedom znakova bez brojeva. Čestim mijenjanjem šifrirane abecede, Alberti je uspio prorijediti [[Frekvencija|frekvenciju]] čestih [[Slovo|slova]] u [[jezik]]u i na taj način je osujetio kriptografske napade frekvencijskom analizom. Albertijeva je šifra uspješno razbijena tek u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] korištenjem Jean-Guillaume-Hubert-Victor-Francois-Alexandre-Auguste Kerckhoffove metode razbijanja poliabecednih šifri. | Osnova Albertijeve šifre je [[Cezarova šifra]] tj. [[substitucijska šifra]], no inovacija je u tome da se šifrirana [[abeceda]] često mijenja što zavisi o odluci [[kriptografija|kriptografa]] (npr. poslije svake pete riječi). Za šifriranje poruke koristio se tajni ključ (posebna riječ) i posebna naprava tzv. Albertijev disk. S njegove vanjske strane je pokretni disk na kojem je ispisana latinska abeceda bez slova H, K, J, U, Y, te brojevi od [[Jedan|1]] do [[Četiri|4]]. Sa unutarnje strane je nepokretni disk sa slučajnim rasporedom znakova bez brojeva. Čestim mijenjanjem šifrirane abecede, Alberti je uspio prorijediti [[Frekvencija|frekvenciju]] čestih [[Slovo|slova]] u [[jezik]]u i na taj način je osujetio kriptografske napade frekvencijskom analizom. Albertijeva je šifra uspješno razbijena tek u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] korištenjem Jean-Guillaume-Hubert-Victor-Francois-Alexandre-Auguste Kerckhoffove metode razbijanja poliabecednih šifri. | ||
[[Kategorija: Klasične šifre]] | [[Kategorija: Klasične šifre]] | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 10:52
Albertijeva šifra ime je za prvu poliabecednu šifru, a izmislio ju je talijanski polimat Leone Battista Alberti oko 1470. godine.
Osnova Albertijeve šifre je Cezarova šifra tj. substitucijska šifra, no inovacija je u tome da se šifrirana abeceda često mijenja što zavisi o odluci kriptografa (npr. poslije svake pete riječi). Za šifriranje poruke koristio se tajni ključ (posebna riječ) i posebna naprava tzv. Albertijev disk. S njegove vanjske strane je pokretni disk na kojem je ispisana latinska abeceda bez slova H, K, J, U, Y, te brojevi od 1 do 4. Sa unutarnje strane je nepokretni disk sa slučajnim rasporedom znakova bez brojeva. Čestim mijenjanjem šifrirane abecede, Alberti je uspio prorijediti frekvenciju čestih slova u jeziku i na taj način je osujetio kriptografske napade frekvencijskom analizom. Albertijeva je šifra uspješno razbijena tek u kasnom 19. stoljeću korištenjem Jean-Guillaume-Hubert-Victor-Francois-Alexandre-Auguste Kerckhoffove metode razbijanja poliabecednih šifri.