Nikša Stančić: razlika između inačica
m bmz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]] | '''Nikša Stančić''' ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]]<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/nstancic_biografija HAZU: akademik Nikša Stančić], preuzeto 25. ožujka 2012.</ref> – [[Zagreb]], [[2. siječnja]] [[2026.]]<ref name=SDotok>Split SD: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/otoci/otok-hvar-tuguje-umro-je-omiljeni-akademik-povjesnicar-koji-je-predavao-u-zagrebu-splitu-1528565 ''Otok Hvar tuguje, umro je omiljeni akademik, povjesničar koji je predavao u Zagrebu, Splitu... '']. Slobodna Dalmacija. 2. siječnja 2026. Pristupljeno 4. siječnja 2026.</ref>), suvremeni [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]]. | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
==Zanimljivost== | ==Zanimljivost== | ||
* Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HAZU"/> | * Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HAZU"/> | ||
== Nagrade i priznanja == | |||
Izabrane nagrade: | |||
* primljen u [[HAZU]] kao član suradnik | |||
* 2002.: Državna nagrade za znanost za djelo ''Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću''<ref name=SDotok/> | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
| Redak 25: | Redak 30: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}} | {{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}} | ||
[[Kategorija: Suvremeni hrvatski povjesničari]] | [[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Stari Grad]] | |||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | |||
Posljednja izmjena od 4. siječanj 2026. u 13:11
Nikša Stančić (Stari Grad, 16. ožujka 1938.[1] – Zagreb, 2. siječnja 2026.[2]), suvremeni hrvatski povjesničar.
Životopis[uredi]
Nikša Stančić rodio se u Starom Gradu, na Hvaru, 1938.. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Splitu. Povijest je diplomirao 1964. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 1979. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Izabran u zvanje redovitog profesora 1991. godine. Od 1971. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest.[1] Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest.
Znanstveno djelovanje[uredi]
Istražuje hrvatsku povijest novog vijeka u europskom kontekstu, napose problematiku modernizacije, nacije i nacionalizma, hrvatskog narodnog preporoda na sjeveru Hrvatske i jugu Hrvatske, točnije habsburškoj carskoj pokrajini Dalmaciji. Član suradnik HAZU - Razred za društvene znanosti je od 2000. – 2004. godine a redoviti je član od 2004. godine.[1]
Priredio je knjige: Josip Ante Soldo. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, (Zagreb, 2005.), Hrvatski državni sabor 1848., (suprir. Iskra Iveljić, Josip Kolanović; uredio Josip Kolanović, Zagreb, 2001.), Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, (Zagreb, 1990.) i dr.
Nepotpun popis djela[uredi]
- Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji: (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb, 1980.
- Gajeva "Još Horvatska ni propala" iz 1832-33: ideologija Ljudevita Gaja u pripramnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda, Zagreb, 1989.
- Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja: okrugli stol, Krapina, 4. lipnja 1998, Krapina, 1999.
- Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.
- Godina 1848. u Hrvatskoj: središnje državne institucije u transformaciji, Zagreb, 2010.
- Povijest hrvatskoga grba: hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća, (suautor Dubravka Peić Čaldarović), Zagreb, 2011.
Zanimljivost[uredi]
- Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[1]
Nagrade i priznanja[uredi]
Izabrane nagrade:
- primljen u HAZU kao član suradnik
- 2002.: Državna nagrade za znanost za djelo Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću[2]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 HAZU: akademik Nikša Stančić, preuzeto 25. ožujka 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Split SD: Otok Hvar tuguje, umro je omiljeni akademik, povjesničar koji je predavao u Zagrebu, Splitu... . Slobodna Dalmacija. 2. siječnja 2026. Pristupljeno 4. siječnja 2026.