Zagrebački solisti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m bnk
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
Zagrebački solisti''' su najugledniji hrvatski [[komorna glazba|komorni]] [[ansambl]], utemeljen [[1953.]] godine u sklopu Radio-televizije Zagreb (RTV-a Zagreb). Osnivači ansambla bili su [[Antonio Janigro]], [[Stjepan Aranjoš]] i [[Ivo Vuljević]]. Svoj prvi [[koncert]] održali su [[5. siječnja]] [[1954.]] Pod vodstvom Janigra ansambl vrlo brzo nakon osnutka zauzima jedno od vodećih mjesta među srodnim sastavima u svijetu. Od [[1968.]] godine djeluje pod umjetničkim vodstvom koncertnog majstora Dragutina Hrdjoka - Time on postaje suradnikom koji donosi i dio nadahnuća; glazbenici su slobodni, ali ipak slijede i njegove smjernice.   
'''Zagrebački solisti''' su najugledniji hrvatski [[komorna glazba|komorni]] [[ansambl]]. Repertoar im čine [[barokna glazba|barokna]], [[klasicistička glazba|klasicistička]] i [[romanticistička glazba|romantična]] djela, ali i djela [[suvremena glazba|suvremene glazbe]].  <ref name=ilš/>
 
== Povijest ==
Utemeljen je [[glazba u 1953.|1953.]] godine u sklopu Radio-televizije Zagreb (RTV-a Zagreb). Osnivači ansambla bili su [[Antonio Janigro]], [[Stjepan Aranjoš]] i [[Ivo Vuljević]]. Svoj prvi [[koncert]] održali su [[5. siječnja]] [[glazba u 1954.|1954.]] Pod vodstvom Janigra ansambl vrlo brzo nakon osnutka zauzima jedno od vodećih mjesta među srodnim sastavima u svijetu. Od [[1968.]] godine djeluje pod umjetničkim vodstvom koncertnog majstora [[Dragutin Hrdjok|Dragutina Hrdjoka]] - Time on postaje suradnikom koji donosi i dio nadahnuća; glazbenici su slobodni, ali ipak slijede i njegove smjernice.   
Dragutin Hrdjok je s violinskog pulta nastavio voditi Zagrebačke soliste, nakon što Janigro koncem šezdesetih godina odložio dirigentski štapić i čelističko gudalo.  
Dragutin Hrdjok je s violinskog pulta nastavio voditi Zagrebačke soliste, nakon što Janigro koncem šezdesetih godina odložio dirigentski štapić i čelističko gudalo.  
Kasnije će na to mjesto stupiti koncert-majstor [[Tonko Ninić]]. [[Repertoar]] ansambla obuhvaća gotova sva razdoblja i stilove, a posebna pozornost usmjerena je interpretacijama baroknih majstora [[Johann Sebastian Bach|Bacha]], [[George Friedrich Händel|Händela]] i [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]], te [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]]. Snimili su 60-ak ploča i primili mnoge nagrade, među kojima su medalja [[UNESCO]]-a, medalja [[Pablo Casals|P. Casals]] i odlikovanje grada Plauena.
Kasnije će na to mjesto stupiti koncert-majstor [[Tonko Ninić]]. [[Repertoar]] ansambla obuhvaća gotova sva razdoblja i stilove, a posebna pozornost usmjerena je interpretacijama baroknih majstora [[Johann Sebastian Bach|Bacha]], [[George Friedrich Händel|Händela]] i [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]], te [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]]. Snimili su 60-ak ploča i primili mnoge nagrade, među kojima su medalja [[UNESCO]]-a, medalja [[Pablo Casals|P. Casals]] i odlikovanje grada Plauena.


U veljači 2018. nastupili su u Herkulovom salonu dvorca [[Versajska palača|Versailles]].<ref> Zagrebački solisti/Marija Tonković. [https://www.scena.hr/naslovnica/zagrebacki-solisti-spektakl-zagreb/ ''Zagrebački solisti: Nastup u Versaillesu je bio uvertira za spektakl u Zagrebu''] Scena.hr, www.scena.hr, objavljeno i pristupljeno 5. veljače 2018. </ref>
U veljači 2018. nastupili su u Herkulovom salonu dvorca [[Versajska palača|Versailles]].<ref> Zagrebački solisti/Marija Tonković. [https://www.scena.hr/naslovnica/zagrebacki-solisti-spektakl-zagreb/ ''Zagrebački solisti: Nastup u Versaillesu je bio uvertira za spektakl u Zagrebu''] Scena.hr, www.scena.hr, objavljeno i pristupljeno 5. veljače 2018. </ref>
Do 2010. su održali gotovo 4000 koncerata i svirali su na svim kontinentima. Svirali su u najvećim svjetskim središtima i najslavnijim koncertnim dvoranama, kao što su Musikverein (Beč), Concertgebouw (Amsterdam), Royal Festival Hall (London), Berlin Philharmonic Hall i druge. Nastupili su na najpoznatijim glazbenim festivalima.  <ref name=ilš/>
Sa Zagrebačkim solistima svirali su mnogi ugledni solisti: Henryk Szeryng, Alfred Brendel, Christian Ferras, Pierre Fournier, Leonard Rose, James Galway, Jean-Pierre Rampal, Aldo Ciccolini i mnogi drugi, a nosače zvuka snimili su s uglednim violinistom Guillermom Figueroom te gitaristom Pepeom Romerom (kuća Naxos, 2010.) za koji su bili nominirani za nagradu [[Latin Grammy]]. <ref name=ilš/>
Osobito se usredotočuju na aktualizaciju prethodnih te predstavljanju mlađih generacija hrvatskih skladatelja. <ref name=ilš/>
== Diskografija ==
Opus im čini preko sedamdeset nosača zvuka koje su objavili pod etiketama diskogafskih kuća kao što su Vanguard, EMI, ASV, Eurodisc, Melodia, Hispa-vox, Pickwick i Croatia Records.<ref name=ilš>Iva Lovrec Štefanović: [https://www.lisinski.hr/media/publications/LISINSKI_S19-20_ZAGREBA%C4%8CKI_KVARTET_Prog_knji%C5%BEica_03_FIN_WEB.pdf ''Lisinski subotom 19/20. Programska knjižica.'']. KD Vatroslav Lisinski. str. 3 pdf-a. Pristupljeno 29. listopada 2025.</ref>
== Nagrade i priznanja ==
Dobili su brojne visoke nagrade i priznanja, a ističu se:
* 1. nagrada u Mar del Plati (za album Koncerti 18. stoljeća)
* Medalja Pablo Casals
* Medalja Elisabeth Sprague Coolidge (za izvođenje suvremene glazbe)
* Nagrada Vladimir Nazor
* Nagrada Milka Trnina
* Nagrada Josip Štolcer Slavenski za najbolju izvedbu djela hrvatskoga skladatelja
* Nagrada Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri
* Nagrada Jurica Murai
* Nagrada Villa Manin
* UNESCO-ova nagrada
* Nagrada grada Zagreba
* Srebrni kompaktni disk diskografske kuće Croatia Records
* Orden za zasluge naroda sa srebrnim zracima
* Plaketa grada Zagreba
* nekoliko hrvatskih diskografskih nagrada Porin (1994. godine za životno djelo)
* Srebrna plaketa Hrvatske glazbene mladeži


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 13: Redak 44:
{{Dobitnici Porina za životno djelo}}
{{Dobitnici Porina za životno djelo}}
{{Nagrada Milka Trnina}}
{{Nagrada Milka Trnina}}


{{GLAVNIRASPORED:Zagrebački solisti}}
{{GLAVNIRASPORED:Zagrebački solisti}}
Redak 22: Redak 52:
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Komorna glazba]]
[[Kategorija:Komorna glazba]]
[[Kategorija:Barokna glazba]]
[[Kategorija:Klasicistička glazba]]
[[Kategorija:Romanticistička glazba]]

Posljednja izmjena od 29. listopad 2025. u 06:26

Zagrebački solisti su najugledniji hrvatski komorni ansambl. Repertoar im čine barokna, klasicistička i romantična djela, ali i djela suvremene glazbe. [1]

Povijest

Utemeljen je 1953. godine u sklopu Radio-televizije Zagreb (RTV-a Zagreb). Osnivači ansambla bili su Antonio Janigro, Stjepan Aranjoš i Ivo Vuljević. Svoj prvi koncert održali su 5. siječnja 1954. Pod vodstvom Janigra ansambl vrlo brzo nakon osnutka zauzima jedno od vodećih mjesta među srodnim sastavima u svijetu. Od 1968. godine djeluje pod umjetničkim vodstvom koncertnog majstora Dragutina Hrdjoka - Time on postaje suradnikom koji donosi i dio nadahnuća; glazbenici su slobodni, ali ipak slijede i njegove smjernice. Dragutin Hrdjok je s violinskog pulta nastavio voditi Zagrebačke soliste, nakon što Janigro koncem šezdesetih godina odložio dirigentski štapić i čelističko gudalo. Kasnije će na to mjesto stupiti koncert-majstor Tonko Ninić. Repertoar ansambla obuhvaća gotova sva razdoblja i stilove, a posebna pozornost usmjerena je interpretacijama baroknih majstora Bacha, Händela i Vivaldija, te Mozarta. Snimili su 60-ak ploča i primili mnoge nagrade, među kojima su medalja UNESCO-a, medalja P. Casals i odlikovanje grada Plauena.

U veljači 2018. nastupili su u Herkulovom salonu dvorca Versailles.[2]

Do 2010. su održali gotovo 4000 koncerata i svirali su na svim kontinentima. Svirali su u najvećim svjetskim središtima i najslavnijim koncertnim dvoranama, kao što su Musikverein (Beč), Concertgebouw (Amsterdam), Royal Festival Hall (London), Berlin Philharmonic Hall i druge. Nastupili su na najpoznatijim glazbenim festivalima. [1]

Sa Zagrebačkim solistima svirali su mnogi ugledni solisti: Henryk Szeryng, Alfred Brendel, Christian Ferras, Pierre Fournier, Leonard Rose, James Galway, Jean-Pierre Rampal, Aldo Ciccolini i mnogi drugi, a nosače zvuka snimili su s uglednim violinistom Guillermom Figueroom te gitaristom Pepeom Romerom (kuća Naxos, 2010.) za koji su bili nominirani za nagradu Latin Grammy. [1]

Osobito se usredotočuju na aktualizaciju prethodnih te predstavljanju mlađih generacija hrvatskih skladatelja. [1]

Diskografija

Opus im čini preko sedamdeset nosača zvuka koje su objavili pod etiketama diskogafskih kuća kao što su Vanguard, EMI, ASV, Eurodisc, Melodia, Hispa-vox, Pickwick i Croatia Records.[1]

Nagrade i priznanja

Dobili su brojne visoke nagrade i priznanja, a ističu se:

  • 1. nagrada u Mar del Plati (za album Koncerti 18. stoljeća)
  • Medalja Pablo Casals
  • Medalja Elisabeth Sprague Coolidge (za izvođenje suvremene glazbe)
  • Nagrada Vladimir Nazor
  • Nagrada Milka Trnina
  • Nagrada Josip Štolcer Slavenski za najbolju izvedbu djela hrvatskoga skladatelja
  • Nagrada Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri
  • Nagrada Jurica Murai
  • Nagrada Villa Manin
  • UNESCO-ova nagrada
  • Nagrada grada Zagreba
  • Srebrni kompaktni disk diskografske kuće Croatia Records
  • Orden za zasluge naroda sa srebrnim zracima
  • Plaketa grada Zagreba
  • nekoliko hrvatskih diskografskih nagrada Porin (1994. godine za životno djelo)
  • Srebrna plaketa Hrvatske glazbene mladeži

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Iva Lovrec Štefanović: Lisinski subotom 19/20. Programska knjižica.. KD Vatroslav Lisinski. str. 3 pdf-a. Pristupljeno 29. listopada 2025.
  2. ↑ Zagrebački solisti/Marija Tonković. Zagrebački solisti: Nastup u Versaillesu je bio uvertira za spektakl u Zagrebu Scena.hr, www.scena.hr, objavljeno i pristupljeno 5. veljače 2018.

Vanjske poveznice

v •  • u
Dobitnici Porina za životno djelo
Nikša Bareza (2008.) • Dražen Boić (posmrtno, 2013. ) • Drago Britvić (2006.) • Željko Brkanović (2014.) • Vinko Coce (posmrtno, 2014.) • Emil Cossetto (2004.) • Croatia Records (2007.) • Arsen Dedić (1999.) • Veljko Despot (2013.) • Valter Dešpalj (2014.) • Dubravko Detoni (2007.) • Drago Diklić (2011.) • Mato Došen (2010.) • Rajko Dujmić (2013. ) • Dino Dvornik (2009.) • Nikša Gligo (2015.) • Pero Gotovac (2000.) • Milan Horvat (2005.) • Đelo Jusić (2007.) • Alfi Kabiljo (2004.) • Nikica Kalogjera (2001.) • Stipica Kalogjera (2010.) • Milko Kelemen (1998.) • Tereza Kesovija (2009.) • Josip Klima (2011.) • Anđelko Klobučar (2002.) • Mišo Kovač (2012.) • Vladimir Kranjčević (2013.) • Miroslav Križić (posmrtno, 2014.) • Vladimir Krpan (2001.) • Ljubo Kuntarić (2009.) • Kvartet 4M (1995.) • Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO (2002.) • Dubravko Majnarić (2014.) • Anton Marti (1994.) • Branko Mihaljević (2005.) • Stjepan Mihaljinec (2012.) • Miroslav Miletić (2009.) • Drago Mlinarec (2005.) • Tomislav Neralić (2006.) • Gabi Novak (2006.) • Đorđe Novković (1996.) • Boško Petrović (2003.) • Julije Njikoš (2010.) • Krešimir Oblak (posmrtno, 2014.) • Frano Parać (2015.) • Ruža Pospiš Baldani (2003.) • Anđela Potočnik (posmrtno, 2013. ) • Božo Potočnik (2005.) • Miljenko Prohaska (1995.) • Ivo Robić (1997.) • Zdenko Runjić (1998.) • Stanko Selak (2013. ) • Stjepan Jimmy Stanić (2013. ) • Ljubo Stipišić (2006.) • Siniša Škarica (2002.) • Zvonko Špišić (2008.) • Vjekoslav Šutej (posmrtno, 2010.) • Radojka Šverko (2014.) • Time (2012.) • Nenad Turkalj (2004.) • Dunja Vejzović (1999.) • Radovan Vlatković (2012.) • Dražen Vrdoljak (2003.) • Vice Vukov (2000.) • Zagrebački kvartet (2000.) • Zagrebački solisti (1994.)• Hrvoje Hegedušić (2016.) • Davorin Kempf (2016.) • Zrinko Tutić (2017.) • Zoran Juranić (2017.) • Klapa Lučica (2017.) • Oliver Dragojević (2018.) • Jakša Fiamengo (2018.) • Pavica Gvozdić (2018.) • Silvije Glojnarić (2019.) • Ibrica Jusić (2019.) • Paolo Sfeci (2019.) • Josipa Lisac (2020.) • Tomislav Uhlik (2020.) • Krunoslav Slabinac (posthumno) (2021.) • Zdenka Kovačiček (2021.) • Silvio Foretić (2021.) • Jura Stublić (2022.) • Vera Svoboda (2022.)
Porin • Hrvatska diskografska udruga • Hrvatsko društvo skladatelja • Diskografija
v •  • u
Nagrada Milka Trnina
1958. - 1960.
1961. - 1970.
1971. - 1980.
1981. - 1990.
1991. - 2000.
2001. - 2010.
2011. - 2020.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zagrebački_solisti&oldid=627666"