Zoogeografija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zoogeografija'''-->[[Datoteka:Wallace03.jpg|mini|desno|300px|<center>{{ | <!--'''Zoogeografija'''-->[[Datoteka:Wallace03.jpg|mini|desno|300px|<center>{{nje oznaka}} Zoogeografske [[Regija|regije]]<br>([[Alfred Russel Wallace|A. R. Wallace]], [[1876.]])]] | ||
'''Zoogeografija'''<ref name="enciklopedije">Vidi:<br>• [[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=51033&upit=Zoogeografija&tip= ''Zoogeografija'']<br>• [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43940 ''Zoogeografija'']</ref> (zoo- + [[geografija]]), geografija [[životinja]], grana [[zoologija|zoologije]] odnosno [[Biogeografija|biogeografije]] koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na [[Kopno|kopnu]], pod [[Tlo|zemljom]] i u [[voda]]ma. Zadatak joj je da prouči uzroke i putove raseljivanja životinja u prostoru od davnih [[Geološko razdoblje|geoloških razdoblja]] do danas i da pronađe zakonitosti u rasprostranjenju životinjskih [[vrsta]]<ref name="enciklopedije"/>. | '''Zoogeografija'''<ref name="enciklopedije">Vidi:<br>• [[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=51033&upit=Zoogeografija&tip= ''Zoogeografija'']<br>• [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43940 ''Zoogeografija'']</ref> (zoo- + [[geografija]]), geografija [[životinja]], grana [[zoologija|zoologije]] odnosno [[Biogeografija|biogeografije]] koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na [[Kopno|kopnu]], pod [[Tlo|zemljom]] i u [[voda]]ma. Zadatak joj je da prouči uzroke i putove raseljivanja životinja u prostoru od davnih [[Geološko razdoblje|geoloških razdoblja]] do danas i da pronađe zakonitosti u rasprostranjenju životinjskih [[vrsta]]<ref name="enciklopedije"/>. | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{ | {{zemljopisne teme}} | ||
[[Kategorija:Zoologija]] | [[Kategorija:Zoologija]] | ||
[[Kategorija:Biogeografija]] | [[Kategorija:Biogeografija]] | ||
Posljednja izmjena od 13. lipanj 2025. u 00:05
(A. R. Wallace, 1876.)
Zoogeografija[1] (zoo- + geografija), geografija životinja, grana zoologije odnosno biogeografije koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na kopnu, pod zemljom i u vodama. Zadatak joj je da prouči uzroke i putove raseljivanja životinja u prostoru od davnih geoloških razdoblja do danas i da pronađe zakonitosti u rasprostranjenju životinjskih vrsta[1].
Osnovni su elementi ove znanosti[1]:
- areal (područje rasprostranjenja neke životinjske vrste ili svojte) i
- fauna (sve životinjske vrste na nekom području).
Svestranim proučavanjem areala pojedinih životinjskih vrsta (veličina, oblik, postanak i mijenjanje areala kao produkta skupnog djelovanja suvremenih uvjeta i povijesnih faktora) utvrđuju se osnovni genetski i geografski faunistički elementi, a na tome se temelji mogućnost znanstvene analize i karakterizacije faune pojedinih dijelova zemlje, a i razdioba cjelokupnog životinjskog svijeta na prirodna zoogeografska područja. Faunistički se podaci prikupljaju odavno, ali prvi znanstveni radovi iz tog područja potječu tek iz XVIII st., a zoogeografija se oformila kao samostalna znanost tek u XIX st. Širi je zamah doživjela pojavom Darwinova djela O podrijetlu vrsta (1859.), a posebno radovima A. R. Wallacea. Osobito se razvila u posljednja dva desetljeća. Moderna otkrića u genetici dala su zoogeografskoj znanosti sustavniji uvid u nastanjena područja Zemlje. Kako je poznato, genetske mutacije uvjetuju dijeljenje jedne vrste u više novih vrsta. Nastanak novih vrsta zbiva se onda kad uslijedi tzv. genetska izolacija. Najčešći put, a po nekim autorima, čak i jedini mogući da bi se učvrstila novonastala vrsta, jest geografsko odvajanje jedne populacije (vidi Izolacija). Životinjski svijet naseljuje biosferu naše planete, tj. površinski dio Zemljine kore s pripadajućim slojem zraka (aerobij), mora (halobij) i slatkih voda (limnobij). U moru, gdje je i nastao život, nalaze se predstavnici svih tipova životinjskog carstva, a kopneni i slatkovodni životni prostor imaju u tom pogledu samo fragmentaran karakter, što potvrđuje da se njihova fauna razvila iz morske.