More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Elektronski omotač atoma''' je slojeviti omotač oko jezgre [[atom]]a u kojemu se nalaze [[elektron]]i. Broj elektrona u omotaču ovisi o [[kemijski element|elementu]] atoma (npr. [[vodik]] ima jedan proton pa tako i jedan elektron). | |||
== Elektronska konfiguracija omotača == | == Elektronska konfiguracija omotača == | ||
Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:15
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni. Broj elektrona u omotaču ovisi o elementu atoma (npr. vodik ima jedan proton pa tako i jedan elektron).
Elektronska konfiguracija omotača
Elektroni zbog svojeg negativnog naboja kruže oko jezgre atoma ali radi povoljnijeg energetskog rasporeda kruže u slojevima ili ljuskama. Za sada postoji 7 energetskih ljusaka u koje se elektroni mogu rasporediti: K, L, M, N, O, P, Q. Ljuska K ima samo 2 elektrona a dalje idu po formuli 2n2 (gdje je n broj ljuske). Tako L ljuska ima 8 e-, M ljuska 18 e-, N ljuska 32 e-, O ljuska 50 e-, P ljuska 72 e- a (posljednja) energetska ljuska Q može primiti čak 98 e-.
No nemaju svi elektroni jednaku energiju, pa čak ni oni u istoj ljusci. Ljuske su se prema energetskoj povoljnosti podijelile na podljuske ili orbitale. Svaka energetska ljuska ima određen broj orbitala a postoje različite orbitale s različitim kapacitetom elektrona. Postojeće orbitale su s orbitala (2 elektrona), p orbitala (6 elektrona), d orbitala (10 elektrona) i f orbitala (14 elektrona).