Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pavle Bakić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pavle Bakić'''-->'''BAKIĆ, Pavle''' (? - [[Gorjani]], [[9. listopada]] 1537), posljednji srpski titularni [[despot]]  u [[Ugarska|Ugarskoj]].  
'''Pavle Bakić''' (? - [[Gorjani]], [[9. listopada]] [[1537.]]), posljednji srpski titularni [[despot]]  u [[Ugarska|Ugarskoj]].  


Imao je turski [[timar]] kao i njegov otac. Pripadao feudalnoj obitelji koja se prva uključila u turski [[feudalizam]]. Bio gospodar velikih imanja oko brda [[Venčac|Venčaca]] u [[Šumadija|Šumadiji]], zvanih "Bakićeva zemlja" ("Zemlja Bakićeva", "Bakićevi dvori"), uživao veliki ugled kod [[Osmansko Carstvo|Turaka]] i dobio pravo da od naroda prikuplja propisani [[harač]]. U dogovoru sa zapovjednikom ugarske vojske [[Pavao Tomori|Pavlom Tomorijem]] i kraljem [[Ludovik II.|Ludovikom II.]] (Lajošem II; 1506-1526) prešao u prosincu 1525. (ili početkom 1526) sa svojom porodicom, petero braće i dosta [[Srbi|Srba]] na ugarsku stranu i u zamjenu za napuštena dobra u [[Srbija|Srbiji]]  dobio grad [[Lak (grad)|Lak]] i druge posjede.  
== Životopis ==
Imao je turski [[timar]] kao i njegov otac. Pripadao feudalnoj obitelji koja se prva uključila u turski [[feudalizam]]. Bio gospodar velikih imanja oko brda [[Venčac|Venčaca]] u [[Šumadija|Šumadiji]], zvanih "Bakićeva zemlja" ("Zemlja Bakićeva", "Bakićevi dvori"), uživao veliki ugled kod [[Osmansko Carstvo|Turaka]] i dobio pravo da od naroda prikuplja propisani [[harač]]. U dogovoru sa zapovjednikom ugarske vojske [[Pavao Tomori|Pavlom Tomorijem]] i kraljem [[Ludovik II.|Ludovikom II.]] (Ljudevitom, Lajošem II; 1506.-1526.) prešao u prosincu 1525. (ili početkom 1526.) sa svojom porodicom, petero braće i dosta [[Srbi|Srba]] na ugarsku stranu i u zamjenu za napuštena dobra u [[Srbija|Srbiji]]  dobio grad [[Lak (grad)|Lak]] i druge posjede.  


Sa svojim četama sudjelovao u [[Mohačka bitka|bici]] na Mohačkom polju (1526). U borbi za ugarsko prijestolje između [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]]  i [[Erdelj|erdeljskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[Ivan Zapolja|Zapolje]] pristao uz posljednjega, ali poslije '''Zapoljinog''' poraza kod [[Tokaj]]a  (1527) prešao Ferdinandu (1503-1564) i ostao mu vjeran do smrti. [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] (Ferdinand Habsburški) potvrdio je 1528. Bakiću i braći sve posjede i imenovao ga vrhovnim kapetanom [[šajkaši|šajkaških]] četa. Pri obrani [[Beč]]a (1529) Bakić se odlikovao svojom konjicom. [[Povelja|Poveljom]] od 1534. Ferdinand je njemu i braći povrdio sve posjede što su ih dotad imali (Lak, [[Györ]], [[Szombathely]], [[Hédervár]]  i dr., i sva imanja koja su tim gradovima pripadala). Poveljom od 20. IX. 1537. imenovao ga despotom i pozvao Srbe da se okupe oko Bakića kao srpskog despota. Poginuo je u boju kod '''Gorjana''' nedaleko od [[Đakovo|Đakova]]. ''(jn)''
Sa svojim četama sudjelovao u [[Mohačka bitka|bici]] na Mohačkom polju (1526.). U borbi za ugarsko prijestolje između [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]]  i [[Erdelj|erdeljskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[Ivan Zapolja|Zapolje]] pristao uz posljednjega, ali poslije '''Zapoljinog''' poraza kod [[Tokaj]]a  (1527.) prešao Ferdinandu (1503.-1564.) i ostao mu vjeran do smrti. [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] (Ferdinand Habsburški) potvrdio je 1528. Bakiću i braći sve posjede i imenovao ga vrhovnim kapetanom [[šajkaši|šajkaških]] četa. Pri obrani [[Beč]]a (1529.) Bakić se odlikovao svojom konjicom. [[Povelja|Poveljom]] od 1534. Ferdinand je njemu i braći povrdio sve posjede što su ih dotad imali (Lak, [[Vjura]], [[Sambotel]], [[Hédervár]]  i dr., i sva imanja koja su tim gradovima pripadala). Poveljom od 20. rujna 1537. imenovao ga despotom i pozvao Srbe da se okupe oko Bakića kao srpskog despota. Poginuo je u [[bitka kod Gorjana 1537.|boju]] kod '''Gorjana''' nedaleko od [[Đakovo|Đakova]]. ''(jn)''


----
== Izvori ==
'''Izvori''':
* ''"Enciklopedija Jugoslavije" (1 A-Biz)'', Zagreb, 1980.
* ''"Enciklopedija Jugoslavije" (1 A-Biz)'', Zagreb, 1980.
* ''"Mala enciklopedija Prosveta" (1 A-J)'', Beograd, 1978.
* ''"Mala enciklopedija Prosveta" (1 A-J)'', Beograd, 1978.
Redak 12: Redak 12:
* '' Corovic, Vladimir: Istorija Srba, Beograd, 1995.
* '' Corovic, Vladimir: Istorija Srba, Beograd, 1995.
'''Napomena''':
'''Napomena''':
* U knizi [[Osmanski pečat]] (str. 26) greškom stoji ''"vojvoda Pavao Baki Srbin iz Vjenčala na Moravi"''.
* U knjizi [[Osmanski pečat]] (str. 26) greškom stoji ''"vojvoda Pavao Baki Srbin iz Vjenčala na Moravi"''.


[[Kategorija:Baranjski leksikon|Bakić, Pavle]]
{{GLAVNIRASPORED:Bakić, Pavle}}
[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Srbijanski vladari]]
[[Kategorija:Srbijanski vladari]]

Posljednja izmjena od 24. studeni 2025. u 16:23

Pavle Bakić (? - Gorjani, 9. listopada 1537.), posljednji srpski titularni despot u Ugarskoj.

Životopis

Imao je turski timar kao i njegov otac. Pripadao feudalnoj obitelji koja se prva uključila u turski feudalizam. Bio gospodar velikih imanja oko brda Venčaca u Šumadiji, zvanih "Bakićeva zemlja" ("Zemlja Bakićeva", "Bakićevi dvori"), uživao veliki ugled kod Turaka i dobio pravo da od naroda prikuplja propisani harač. U dogovoru sa zapovjednikom ugarske vojske Pavlom Tomorijem i kraljem Ludovikom II. (Ljudevitom, Lajošem II; 1506.-1526.) prešao u prosincu 1525. (ili početkom 1526.) sa svojom porodicom, petero braće i dosta Srba na ugarsku stranu i u zamjenu za napuštena dobra u Srbiji dobio grad Lak i druge posjede.

Sa svojim četama sudjelovao u bici na Mohačkom polju (1526.). U borbi za ugarsko prijestolje između nadvojvode Ferdinanda i erdeljskog vojvode Zapolje pristao uz posljednjega, ali poslije Zapoljinog poraza kod Tokaja (1527.) prešao Ferdinandu (1503.-1564.) i ostao mu vjeran do smrti. Ferdinand I. (Ferdinand Habsburški) potvrdio je 1528. Bakiću i braći sve posjede i imenovao ga vrhovnim kapetanom šajkaških četa. Pri obrani Beča (1529.) Bakić se odlikovao svojom konjicom. Poveljom od 1534. Ferdinand je njemu i braći povrdio sve posjede što su ih dotad imali (Lak, Vjura, Sambotel, Hédervár i dr., i sva imanja koja su tim gradovima pripadala). Poveljom od 20. rujna 1537. imenovao ga despotom i pozvao Srbe da se okupe oko Bakića kao srpskog despota. Poginuo je u boju kod Gorjana nedaleko od Đakova. (jn)

Izvori

  • "Enciklopedija Jugoslavije" (1 A-Biz), Zagreb, 1980.
  • "Mala enciklopedija Prosveta" (1 A-J), Beograd, 1978.
  • Opća enciklopedija JLZ (1 A-Bzu), Zagreb, 1977.
  • Corovic, Vladimir: Istorija Srba, Beograd, 1995.

Napomena:

  • U knjizi Osmanski pečat (str. 26) greškom stoji "vojvoda Pavao Baki Srbin iz Vjenčala na Moravi".