Bazilika Določopi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)-->' u '' |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vjerski objekt | |||
| ime = Bazilika Določopi <br>დოლოჭოპის ბაზილიკა | | ime = Bazilika Določopi <br>დოლოჭოპის ბაზილიკა | ||
| slika = Dolochopi_basilica._Ruins_in_Kakheti,_Georgia_01.jpg | | slika = Dolochopi_basilica._Ruins_in_Kakheti,_Georgia_01.jpg | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| opis_slike2 = | | opis_slike2 = | ||
}} | }} | ||
'''Bazilika Določopi''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] დოლოჭოპის ბაზილიკა) je ranokršćanska crkva - koja je danas u ruševnom stanju - u istočnoj gruzijskoj regiji [[Kahetija|Kahetiji]], na području povijesnog naselja [[Nekresi]]. To je velika bazilika iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]], sagrađena na mjestu ranije srušene crkve, koja je [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonski]] datirana u 387. godinu, što je čini jednim od najranijih poznatih kršćanskih nalazišta u Gruziji. Otkrivena je 2012. godine. Bazilika je upisana na popis [[Nepokretni spomenici kulture od nacionalnog značaja Gruzije|nepokretnih spomenika kulture od nacionalnog značaja Gruzije]].<ref>{{ | '''Bazilika Določopi''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] დოლოჭოპის ბაზილიკა) je ranokršćanska crkva - koja je danas u ruševnom stanju - u istočnoj gruzijskoj regiji [[Kahetija|Kahetiji]], na području povijesnog naselja [[Nekresi]]. To je velika bazilika iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]], sagrađena na mjestu ranije srušene crkve, koja je [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonski]] datirana u 387. godinu, što je čini jednim od najranijih poznatih kršćanskih nalazišta u Gruziji. Otkrivena je 2012. godine. Bazilika je upisana na popis [[Nepokretni spomenici kulture od nacionalnog značaja Gruzije|nepokretnih spomenika kulture od nacionalnog značaja Gruzije]].<ref>{{Citiranje weba |title=List of Immovable Cultural Monuments |url=https://www.heritagesites.ge/uploads/files/5cd556eed8919.pdf |publisher=National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia |access-date=12 May 2021 |language=ka}}</ref> | ||
== Smještaj == | == Smještaj == | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
Crkva je građena od šuta i šljunka.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.}} Bila je to velika trostruka bazilika, dimenzija 36 x 18,5 metara u središnjem trobrodnom dijelu, ali s daljnjim prolazima dograđenim i na sjever i na jug, dovodeći zdanje do ukupne veličine 44 x 27 metara.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 49.-50.}}{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.-112.}} To je Določopi učinilo najvećom bazilikom poznatom u Gruziji i jednom od najvećih na [[Kavkaz]]u i susjednim regijama istočnog kršćanstva. Podjela [[naos]]a na tri lađe izvršena je s pet parova križnih stupova. Središnja lađa završavala se apsidom u obliku potkove na istoku. Apsida je bila opremljena četverostepenim sintronom - klupom rezerviranom za svećenstvo - značajkom koja nije pristuna igdje drugdje u Gruziji, osim u Čabukauriju.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 48.}} Ispod nje, u središtu apside, nalazio se veliki grobni odjeljak. Prije oltara nalazila se prostrana bema (povišeno i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar) s potplatom. Najistočniji dio galerije zauzimala je krstionica. Crkva je bila pokrivena drvenim krovom s pločicama od terakote, koja je držana željeznim čavlima i [[antefiks]]ima.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.–114.}}{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 49-50}} | Crkva je građena od šuta i šljunka.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.}} Bila je to velika trostruka bazilika, dimenzija 36 x 18,5 metara u središnjem trobrodnom dijelu, ali s daljnjim prolazima dograđenim i na sjever i na jug, dovodeći zdanje do ukupne veličine 44 x 27 metara.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 49.-50.}}{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.-112.}} To je Določopi učinilo najvećom bazilikom poznatom u Gruziji i jednom od najvećih na [[Kavkaz]]u i susjednim regijama istočnog kršćanstva. Podjela [[naos]]a na tri lađe izvršena je s pet parova križnih stupova. Središnja lađa završavala se apsidom u obliku potkove na istoku. Apsida je bila opremljena četverostepenim sintronom - klupom rezerviranom za svećenstvo - značajkom koja nije pristuna igdje drugdje u Gruziji, osim u Čabukauriju.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 48.}} Ispod nje, u središtu apside, nalazio se veliki grobni odjeljak. Prije oltara nalazila se prostrana bema (povišeno i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar) s potplatom. Najistočniji dio galerije zauzimala je krstionica. Crkva je bila pokrivena drvenim krovom s pločicama od terakote, koja je držana željeznim čavlima i [[antefiks]]ima.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 111.–114.}}{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 49-50}} | ||
Otkrića u Čabukauriju i Določopiju osporavala su prethodnu pretpostavku da su prve crkvene zgrade u istočnoj Gruziji obično bile uske građevine sagrađene za smještaj ograničenog broja ljudi.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 118.–119.}} Arhitektonski, bazilika Določopi bila je lokalni prethodnik dizajna trostruke bazilike, koja je svojstvena Gruziji.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 118.–120.}} Aspekti cjelokupnog dizajna crkve i krovišta, kao i rasvjetna tijela otkrivena na tom mjestu, tipična su istočno-rimska obilježja, dok neki detalji rasporeda apside i numizmatički nalazi na tom mjestu upućuju na [[Sasanidsko Carstvo|sasanidske]] utjecaje.<ref name="EX">{{ | Otkrića u Čabukauriju i Določopiju osporavala su prethodnu pretpostavku da su prve crkvene zgrade u istočnoj Gruziji obično bile uske građevine sagrađene za smještaj ograničenog broja ljudi.{{sfn|Bakhtadze|Mamiashvili|Gabekhadze|2015}}{{is|str 118.–119.}} Arhitektonski, bazilika Določopi bila je lokalni prethodnik dizajna trostruke bazilike, koja je svojstvena Gruziji.{{sfn|Loosley Leeming|2018}}{{is|str 118.–120.}} Aspekti cjelokupnog dizajna crkve i krovišta, kao i rasvjetna tijela otkrivena na tom mjestu, tipična su istočno-rimska obilježja, dok neki detalji rasporeda apside i numizmatički nalazi na tom mjestu upućuju na [[Sasanidsko Carstvo|sasanidske]] utjecaje.<ref name="EX">{{Citiranje weba |last1=Loosley |first1=Emma |title=Dzveli Gavazi |url=http://architectureandasceticism.exeter.ac.uk/items/show/744 |website=Architecture and Asceticism |publisher=University of Exeter |access-date=1 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190901094419/http://architectureandasceticism.exeter.ac.uk/items/show/744 |archive-date=12 May 2021}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
* {{cite journal | * {{cite journal | ||
|last1=Bakhtadze |first1=Nodar |last2=Mamiashvili |first2=Vazha |last3=Gabekhadze |first3=Bachana |title=დოლოჭოპის ბაზილიკის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრესში |date=2015 |journal=Online Archaeology |volume=8 |pages=110–133 |url=https://www.heritagesites.ge/uploads/files/59f350ca0f3b6.pdf |trans-title=The Dolochopi Basilica: Archeological Reaserch in the Nekresi Former City |language=ka}} | |last1=Bakhtadze |first1=Nodar |last2=Mamiashvili |first2=Vazha |last3=Gabekhadze |first3=Bachana |title=დოლოჭოპის ბაზილიკის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრესში |date=2015 |journal=Online Archaeology |volume=8 |pages=110–133 |url=https://www.heritagesites.ge/uploads/files/59f350ca0f3b6.pdf |trans-title=The Dolochopi Basilica: Archeological Reaserch in the Nekresi Former City |language=ka}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige |last1=Loosley Leeming |first1=Emma |title=Architecture and Asceticism: Cultural Interaction between Syria and Georgia in Late Antiquity |date=2018 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-37531-4 |url=https://brill.com/view/title/38209?lang=en |series=Texts and Studies in Eastern Christianity, Volume: 13}} | ||
[[Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]] | [[Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]] | ||
[[Kategorija:Povijest Gruzije]] | [[Kategorija:Povijest Gruzije]] | ||
[[Kategorija:Građevine u Gruziji]] | [[Kategorija:Građevine u Gruziji]] | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 12:55
|
Bazilika Določopi
დოლოჭოპის ბაზილიკა | |
|---|---|
| Lokacija | općina Kvareli, Kahetija, Gruzija |
| Koordinate | 41°58′25″N 45°48′37″E / 41.973568°N 45.810356°E |
| Godine izgradnje | 5. stoljeće |
| Religija | Gruzijska pravoslavna Crkva |
Bazilika Določopi (gruz. დოლოჭოპის ბაზილიკა) je ranokršćanska crkva - koja je danas u ruševnom stanju - u istočnoj gruzijskoj regiji Kahetiji, na području povijesnog naselja Nekresi. To je velika bazilika iz 5. stoljeća, sagrađena na mjestu ranije srušene crkve, koja je radiokarbonski datirana u 387. godinu, što je čini jednim od najranijih poznatih kršćanskih nalazišta u Gruziji. Otkrivena je 2012. godine. Bazilika je upisana na popis nepokretnih spomenika kulture od nacionalnog značaja Gruzije.[1]
Smještaj
Bazilika Določopi - tako nazvana po davno napuštenom selu - stoji u ruševinama na sjeverozapadnoj periferiji grada Kvarelija, na desnoj obali rijeke Durudži. Nekih 3,5 km zapadno, zračnom linijom, nalazi se manastir Nekresi, a još 1 km zapadno nalazi se arheološko nalazište Čabukauri, u kojem se nalaze ruševine velike ranokršćanske bazilike, koja dijeli mnoga obilježja s ovom iz Določopija.[2] :str 110.
Ruševine u Določopiju pronađene su tijekom arheološkog izviđanja 2010. godine. Pronašla ih je ekspedicija Gruzijskog nacionalnog muzeja koju je vodio Nodar Bahtadze između 2012. i 2015.[2] :str 110. Pokazala se kao značajna crkva koja je stajala u središtu nekad cvjetajućeg naselja kasne antike. Naselje nepoznato u pisanih izvora neprestano je propadalo nakon niza potresa i stranih invazija, padajući u zaborav, da bi u kasnoga srednjeg vijeka zaraslo prirodom. Zbog gustog lišća, opseg ovog naselja nije poznat.[3] :str 49.-50.
Izgled
Crkva je građena od šuta i šljunka.[2] :str 111. Bila je to velika trostruka bazilika, dimenzija 36 x 18,5 metara u središnjem trobrodnom dijelu, ali s daljnjim prolazima dograđenim i na sjever i na jug, dovodeći zdanje do ukupne veličine 44 x 27 metara.[3] :str 49.-50.[2] :str 111.-112. To je Določopi učinilo najvećom bazilikom poznatom u Gruziji i jednom od najvećih na Kavkazu i susjednim regijama istočnog kršćanstva. Podjela naosa na tri lađe izvršena je s pet parova križnih stupova. Središnja lađa završavala se apsidom u obliku potkove na istoku. Apsida je bila opremljena četverostepenim sintronom - klupom rezerviranom za svećenstvo - značajkom koja nije pristuna igdje drugdje u Gruziji, osim u Čabukauriju.[3] :str 48. Ispod nje, u središtu apside, nalazio se veliki grobni odjeljak. Prije oltara nalazila se prostrana bema (povišeno i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar) s potplatom. Najistočniji dio galerije zauzimala je krstionica. Crkva je bila pokrivena drvenim krovom s pločicama od terakote, koja je držana željeznim čavlima i antefiksima.[2] :str 111.–114.[3] :str 49-50
Otkrića u Čabukauriju i Določopiju osporavala su prethodnu pretpostavku da su prve crkvene zgrade u istočnoj Gruziji obično bile uske građevine sagrađene za smještaj ograničenog broja ljudi.[2] :str 118.–119. Arhitektonski, bazilika Določopi bila je lokalni prethodnik dizajna trostruke bazilike, koja je svojstvena Gruziji.[3] :str 118.–120. Aspekti cjelokupnog dizajna crkve i krovišta, kao i rasvjetna tijela otkrivena na tom mjestu, tipična su istočno-rimska obilježja, dok neki detalji rasporeda apside i numizmatički nalazi na tom mjestu upućuju na sasanidske utjecaje.[4]
Izvori
- ↑ . List of Immovable Cultural Monuments (pristupljeno 12 May 2021) ID: list_of_immovable_cultural_monuments.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Bakhtadze, Mamiashvili i Gabekhadze 2015.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Loosley Leeming 2018.
- ↑ . Dzveli Gavazi, Architecture and Asceticism (pristupljeno 1 September 2019) ID: dzveli_gavazi.
Literatura
- Mamiashvili, vazha (2019) Volume 13". Archaeological Research upon the Earliest Christian Settlement in Nekresi/ადრეული ქრისტიანობის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრეში. vol. 13, no. 4. georgian: BULLETIN OF THE GEORGIAN NATIONAL ACADEMY OF SCIENCES,. pp. 186–191. ISSN 0132-1447. https://www.scopus.com/record/display.uri?eid=2-s2.0-85077363986&origin=AuthorNamesList&txGid=6f00e8ec72308d2b963ad2460b3d1365
- (2015). დოლოჭოპის ბაზილიკის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრესში, Online Archaeology, 8, 110–133 ID: .
first1• Nepoznat parametar:
last1• Nepoznat parametar:
series• Parametar
isbn nije dopušten u klasi web