Iljko: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Iljko'''-->'''Iljko''' je prema tradicionalnoj historiografiji bio [[Domagoj]]ev sin koji ga je naslijedio kao [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatske]] ([[876.]] – [[878.]]).<ref>Šišić, Ferdo, ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'', Zagreb 1990. (pretisak), 356.</ref> U nekih autora, pa i [[Vladimir Nazor|Nazorovu]] pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom '''Inoslav'''<ref>Vladimir Nazor, ''Knjiga o kraljevima hrvatskijem'', Zagreb 1904, pjesma ''Olujin ženik''</ref>. Ipak, danas je uglavnom prihvaćeno da je riječ o imaginarnom vladaru koji je stvoren kao plod krivog tumačenja [[latinski jezik|latinskoga]] teksta u ''Dandolovoj kronici''.<ref>Mužić, Ivan, ''Hrvatska povijest devetoga stoljeća'', Split 2007, 131.</ref>
'''Iljko''' je prema tradicionalnoj historiografiji bio [[Domagoj]]ev sin koji ga je naslijedio kao [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatske]] ([[876.]] – [[878.]]).<ref>Šišić, Ferdo, ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'', Zagreb 1990. (pretisak), 356.</ref> U nekih autora, pa i [[Vladimir Nazor|Nazorovu]] pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom '''Inoslav'''<ref>Vladimir Nazor, ''Knjiga o kraljevima hrvatskijem'', Zagreb 1904, pjesma ''Olujin ženik''</ref>. Ipak, danas je uglavnom prihvaćeno da je riječ o imaginarnom vladaru koji je stvoren kao plod krivog tumačenja [[latinski jezik|latinskoga]] teksta u ''Dandolovoj kronici''.<ref>Mužić, Ivan, ''Hrvatska povijest devetoga stoljeća'', Split 2007, 131.</ref>


Vjerojatno je da je u godinama nakon Domagojeve smrti netko iz njegova roda vladao kneževinom, no nije ostalo nijedno sigurno zabilježeno ime. Poznato je samo da je [[878.]] uz pomoć [[Bizant]]a na vlast došao [[Zdeslav]] iz roda [[Trpimirovići|Trpimirovića]], a svoje je protivnike, pa tako valjda i prethodnika na kneževskoj časti, izgnao.
Vjerojatno je da je u godinama nakon Domagojeve smrti netko iz njegova roda vladao kneževinom, no nije ostalo nijedno sigurno zabilježeno ime. Poznato je samo da je [[878.]] uz pomoć [[Bizant]]a na vlast došao [[Zdeslav]] iz roda [[Trpimirovići|Trpimirovića]], a svoje je protivnike, pa tako valjda i prethodnika na kneževskoj časti, izgnao.

Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 06:30

Iljko je prema tradicionalnoj historiografiji bio Domagojev sin koji ga je naslijedio kao knez Hrvatske (876.878.).[1] U nekih autora, pa i Nazorovu pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom Inoslav[2]. Ipak, danas je uglavnom prihvaćeno da je riječ o imaginarnom vladaru koji je stvoren kao plod krivog tumačenja latinskoga teksta u Dandolovoj kronici.[3]

Vjerojatno je da je u godinama nakon Domagojeve smrti netko iz njegova roda vladao kneževinom, no nije ostalo nijedno sigurno zabilježeno ime. Poznato je samo da je 878. uz pomoć Bizanta na vlast došao Zdeslav iz roda Trpimirovića, a svoje je protivnike, pa tako valjda i prethodnika na kneževskoj časti, izgnao.

Bilješke

  1. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1990. (pretisak), 356.
  2. Vladimir Nazor, Knjiga o kraljevima hrvatskijem, Zagreb 1904, pjesma Olujin ženik
  3. Mužić, Ivan, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Split 2007, 131.

Literatura


Vladarske titule
Prethodnik
Domagoj
Knez Primorske Hrvatske
876. – 878.
Nasljednik
Zdeslav