Tekija u Seonici: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u '' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vjerski objekt | |||
| ime = Tekija u Seonici | | ime = Tekija u Seonici | ||
| slika = | | slika = | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
[[Seonica (Konjic, BiH)|Seonica]] je smještena u kanjonu rječice Seončice. Od [[Konjic]]a je udaljena nepunih 30 km prema jugozapadu i sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka. U Gornjoj mahali nalazi se [[džamija]] s drvenim [[minaret]]om. Sagrađena je oko 1880. godine, a zaklada je Bege (Begajete) Begeta, kćeri Omer-begove, a udovice Muharema Buturovića. Za izdržavanje džamije [[vakuf|uvakufila]] je čiftluk Bjelovčine kod Konjica i Podine u Seonici. Za ovo uvakufljenje napisala je vakufnamu koja se nije sačuvala. | [[Seonica (Konjic, BiH)|Seonica]] je smještena u kanjonu rječice Seončice. Od [[Konjic]]a je udaljena nepunih 30 km prema jugozapadu i sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka. U Gornjoj mahali nalazi se [[džamija]] s drvenim [[minaret]]om. Sagrađena je oko 1880. godine, a zaklada je Bege (Begajete) Begeta, kćeri Omer-begove, a udovice Muharema Buturovića. Za izdržavanje džamije [[vakuf|uvakufila]] je čiftluk Bjelovčine kod Konjica i Podine u Seonici. Za ovo uvakufljenje napisala je vakufnamu koja se nije sačuvala. | ||
Prvi mutevelija njenog vakufa bio je njen brat [[Osman Nuri Begeta|Osman Nuri]], koji je oko 1883. godine, u blizini svoje kuće u Seonici, sagradio [[Halvetije|halvetijsku]] [[Tekija|tekiju]], u kojoj je bio nje prvi šejh (1883-1890). Poslije smrti šejha Osmana Nurije za šejha ove tekije postavljen je šejh Ahmed-beg Buturović, koji je ovu dužnost vršio do njenog zatvaranja 1912. godine. Tekija je pripadala nakšibendijskom tarikatu, kome je pripadao i šejh Osman Nuri ef. Begeta. Sastojala od dviju prostorija od kojih je veća imala mihrab.<ref>{{ | Prvi mutevelija njenog vakufa bio je njen brat [[Osman Nuri Begeta|Osman Nuri]], koji je oko 1883. godine, u blizini svoje kuće u Seonici, sagradio [[Halvetije|halvetijsku]] [[Tekija|tekiju]], u kojoj je bio nje prvi šejh (1883-1890). Poslije smrti šejha Osmana Nurije za šejha ove tekije postavljen je šejh Ahmed-beg Buturović, koji je ovu dužnost vršio do njenog zatvaranja 1912. godine. Tekija je pripadala nakšibendijskom tarikatu, kome je pripadao i šejh Osman Nuri ef. Begeta. Sastojala od dviju prostorija od kojih je veća imala mihrab.<ref>{{Citiranje weba|url=https://medzlis-konjic.com/index.php/en/knjige-i-tekstovi/odabrani-tekstovi/tekstovi-vezani-za-konjic/3201-derviske-tekije-u-konjicu-i-okolini|title=Derviške tekije u Seonici i okolini|publisher=medzlis-konjic.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Tekiju je studenog 1936. godine odnijela nabujala rijeka Seončica. Nikada nije obnovljena, ali su 2018. godine u Seonici predstavnici [[Tekija Mejtaš|Tekije Mejtaš]], a u ime šejha [[Halil Brzina|Halila ef. Brzine]], održali sastanak sa Zavičajnom udrugom za zaštitu povijesnih spomenika i kulturnog naslijeđa Neretvice. Na navedenom sastanku nisu precizirani nikakvi zaključci, ali je izvjesno da će u Seoničkoj Gornjoj Mahali, na parceli koju će uvakufiti Ahmed Buturović sin Džafera i Hajrije biti podignuta tekija, kao duhovno naslijeđa tekije koju je bio osnovao šejh Osman Nuri Begeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/1555036034789842/posts/1994977150795726/|title=Tekija u Seonici|publisher=SIN Neretvica|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:26
|
Tekija u Seonici
| |
|---|---|
| Lokacija | Seonica, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 1883. |
| Srušen | 1936. |
| Religija | islam |
Tekija u Seonici, nekadašnji je derviški hram u naselju Seonica pokraj Konjica. Pripada je nakšibendijskom tarikatu.
Povijest
Seonica je smještena u kanjonu rječice Seončice. Od Konjica je udaljena nepunih 30 km prema jugozapadu i sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka. U Gornjoj mahali nalazi se džamija s drvenim minaretom. Sagrađena je oko 1880. godine, a zaklada je Bege (Begajete) Begeta, kćeri Omer-begove, a udovice Muharema Buturovića. Za izdržavanje džamije uvakufila je čiftluk Bjelovčine kod Konjica i Podine u Seonici. Za ovo uvakufljenje napisala je vakufnamu koja se nije sačuvala.
Prvi mutevelija njenog vakufa bio je njen brat Osman Nuri, koji je oko 1883. godine, u blizini svoje kuće u Seonici, sagradio halvetijsku tekiju, u kojoj je bio nje prvi šejh (1883-1890). Poslije smrti šejha Osmana Nurije za šejha ove tekije postavljen je šejh Ahmed-beg Buturović, koji je ovu dužnost vršio do njenog zatvaranja 1912. godine. Tekija je pripadala nakšibendijskom tarikatu, kome je pripadao i šejh Osman Nuri ef. Begeta. Sastojala od dviju prostorija od kojih je veća imala mihrab.[1] Tekiju je studenog 1936. godine odnijela nabujala rijeka Seončica. Nikada nije obnovljena, ali su 2018. godine u Seonici predstavnici Tekije Mejtaš, a u ime šejha Halila ef. Brzine, održali sastanak sa Zavičajnom udrugom za zaštitu povijesnih spomenika i kulturnog naslijeđa Neretvice. Na navedenom sastanku nisu precizirani nikakvi zaključci, ali je izvjesno da će u Seoničkoj Gornjoj Mahali, na parceli koju će uvakufiti Ahmed Buturović sin Džafera i Hajrije biti podignuta tekija, kao duhovno naslijeđa tekije koju je bio osnovao šejh Osman Nuri Begeta.[2]