Formalni jezik: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 57: | Redak 57: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Hopcroft, J. & Ullman, J. | | author = Hopcroft, J. & Ullman, J. | ||
| title = Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation | | title = Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation | ||
| Redak 64: | Redak 64: | ||
| id = {{ISBN|0-201-02988-X}}}} | | id = {{ISBN|0-201-02988-X}}}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Helena Rasiowa and Roman Sikorski | | author = Helena Rasiowa and Roman Sikorski | ||
| title = The Mathematics of Metamathematics | | title = The Mathematics of Metamathematics | ||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
| edition = 3rd ed.}}, poglavlje 6 ''Algebra of formalized languages''. | | edition = 3rd ed.}}, poglavlje 6 ''Algebra of formalized languages''. | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Rozemberg, G. & Salomaa, A. (eds.) | | author = Rozemberg, G. & Salomaa, A. (eds.) | ||
| title = Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation | | title = Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation | ||
| Redak 78: | Redak 78: | ||
| id = {{ISBN|978-3-540-61486-9}}}} | | id = {{ISBN|978-3-540-61486-9}}}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Siniša Srbljić | | author = Siniša Srbljić | ||
| title = Jezični procesori 1 | | title = Jezični procesori 1 | ||
| Redak 85: | Redak 85: | ||
| id = {{ISBN|953-197-129-3}}}} | | id = {{ISBN|953-197-129-3}}}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Zdravko Dovedan | | author = Zdravko Dovedan | ||
| title = Formalni jezici - sintaksna analiza | | title = Formalni jezici - sintaksna analiza | ||
Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 00:41
U matematici, logici i računarstvu, formalni jezik (još i umjetni jezik[1]) se sastoji od skupa konačnih slijedova elemenata konačnog skupa znakova (simbola). Matematički, to je neuređen par Među najuobičajenijim primjenama, formalni jezik može biti shvaćen kao:
- kolekcija riječi
ili
- kolekcija rečenica
U prvom slučaju, skup se zove abeceda jezika , a elementi skupa se zovu riječi. U drugom slučaju, skup se zove leksikon ili vokabular skupa , dok se elementi skupa zovu rečenice. Matematička teorija koja se općenito bavi proučavanjem formalnih jezika se zove teorija formalnih jezika.
Kao primjer formalnog jezika, abeceda može biti , a riječ (string, niz znakova) nad tim alfabetom može biti .
Tipični jezik nad abecedom, koji sadrži tu riječ, bi bio skup svih riječi koje sadrže isti broj znakova and .
Prazni niz (ili prazna riječ) je riječ duljine 0, i često se označava znakom , ili . Iako je abeceda konačan skup i svaka riječ je konačne duljine, jezik može imati beskonačno mnogo riječi (jer duljina riječi koje sadrži ne mora nužno imati gornju granicu).
Često postavljano pitanje o formalnim jezicima jest "koliko je teško odlučiti da li zadan riječ pripada nekom određenom jeziku?" Ovo je područje proučavanja teorije izračunljivosti i teorije složenosti.
Primjeri
Neki primjeri formalnih jezika:
- skup svih riječi nad
- skup , gdje je prirodan broj i Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle a^{n}\,} znači ponavljano puta
- Konačni jezici, kao što su Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle \{\{a,b\},\{a,aa,bba\}\}\,}
- skup svih sintaktički ispravnih programa u danom programskom jeziku; ili
- skup svih ulaza za koje Turingov stroj staje
Specifikacija
Formalni jezik može biti specificiran na jako mnogo načina, kao npr.
- Nizovi znakova (stringovi) koje generira neka formalna gramatika (pogledati Chomskyevu hijerarhiju jezika);
- Nizovi znakova opisani regularnim izrazom;
- Nizovi znakova koje prihvaća neki automat, poput Turingovog stroja ili konačnog automata;
- Nizovi znakova odlučeni postupkom odluke (skupom odgovarajućih DA/NE pitanja) gdje je odgovor DA.
Operacije
Nekoliko operacija iz teorije skupova može biti korišteno za stvaranje novih jezika iz već postojećih. Pretpostavimo da su i Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{2}} jezici nad nekom uobičajenom abecedom.
- Nadovezivanje (ili konkatenacija) Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{1}{\boldsymbol {L}}_{2}\,} se sastoji od svih nizova znakova oblika Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle vw\,} gdje je niz znakova iz i Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle w\,} niz znakova iz .
- Presjek Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{1}\cap {\boldsymbol {L}}_{2}} jezika i jezika se sastoji od svih nizova znakova koji su sadržani i u i u .
- Unija Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{1}\cup {\boldsymbol {L}}_{2}} jezika i jezika se sastoji od svih nizova znakova koji su sadržani ili u ili u .
- Komplement Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle \complement {\boldsymbol {L}}_{1}\,} jezika se sastoji od svih nizova znakova nad abecedom koji nisu sadržani u .
- Desni kvocijent jezika jezikom se sastoji od svih nizova znakova za koje postoji niz znakova u takav da je Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle vw\,} u jeziku .
- Kleeneov operator Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{1}^{*}} se sastoji od svih nizova znakova koji mogu biti zapisani u obliku Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle w_{1}w_{2}...w_{n}\,} sa nizovima znakova Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle w_{i}\,} u i Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle n\geq 0} . Uočite da ovo uključuje prazni niz pošto je dozvoljen .
- Prevrtanje Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{1}^{R}\,} se sastoji od preokrenutih verzija svih nizova znakova u .
- Miješanje (engl. shuffle) jezika i se sastoji od svih nizova znakova koji mogu biti zapisani u obliku Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle v_{1}w_{1}v_{2}w_{2}\dots v_{n}w_{n}} gdje je Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle n\geq 1} i su nizovi znakova takvi da nadovezivanje Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle v_{1}\dots v_{n}} je u jeziku i Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle w_{1},\dots ,w_{n}} su nizovi znakova takvi da je Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle w_{1}\dots w_{n}} u jeziku Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\boldsymbol {L}}_{2}} .
Također pogledati
- Jezik za jezike općenito
- Sintaksa za općenit oblik jezika
- Semantika za značenja u jeziku
- Prirodni jezik za jezike koji nisu formalni
- Programski jezik za primjenu formalnih jezika u programiranju računala
Izvori
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 399
idHelena Rasiowa and Roman Sikorski (1970) The Mathematics of Metamathematics., poglavlje 6 Algebra of formalized languages.
ididid- Zdravko Dovedan Han (2012). FORMALNI JEZICI I PREVODIOCI - regularni izrazi, gramatike, automati. Element. ISBN 978-953-197-617-6
| Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike | |||
|---|---|---|---|
| Chomskyjeva hijerarhija |
Gramatike | Jezici | Minimalni automat |
| Tip 0 | Neograničenih produkcija | Rekurzivno prebrojiv | Turingov stroj |
| n/a | (nema uobičajenog imena) | Rekurzivni | Odlučitelj |
| Tip 1 | Kontekstno ovisna | Kontekstno ovisni | Linearno ograničen |
| n/a | Indeksirana | Indeksirani | Ugniježđenog stoga |
| Tip 2 | Kontekstno neovisna | Kontekstno neovisni | Nedeterministički potisni |
| n/a | Deterministička kontekstno neovisna | Deterministički kontekstno neovisni | Deterministički potisni |
| Tip 3 | Regularna | Regularni | Konačni |
| Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije. | |||