More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Potres u Rijeci 1750.''' bio je razoran [[potres]] koji je [[28. studenoga]] [[1750.]] pogodio grad [[Rijeka|Rijeku]] i njegovu širu okolicu oko devet sati navečer, s nizom povremenih trešnji sve do [[17. prosinca]].<ref> Moravček, Goran. [http://fluminensia.org/potres-1750-promijenio-lice-rijeke Potres 1750. promijenio lice Rijeke] fluminesia.org, 28. studenog 2012., pristupljeno 1. siječnja 2020. </ref> Potres je u potpunosti izmijenio lice grada, koji je sveobuhvatnom obnovom izrastao u pomorsko i lučko središte [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]], kao i hrvatskog dijela Sjevernog Jadrana. U potresu su oštećeni [[Gradski toranj u Rijeci|Gradski toranj]], stara gradska vijećnica<ref>Puhmajer, Petar i Majer Jurišić, Krasanka. Stara gradska vijećnica u Rijeci: povijest sjedišta gradske vlasti od najranijih zapisa do 19. stoljeća, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'', br. 42, str. 74. {{Hrčak|id=216417}} </ref>, Trsatski kaštel, [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci|crkve Uznesenja Marijina (Kosi toranj)]], sv. Roka, sv. Tri Kralja, sv. Jurja na Trsatu, [[Crkva sv. Jeronima u Rijeci|sv. Jeronima]], isusovačko zdanje i samostan benediktinki, kao i kuće plemićkih obitelji Peri, Minoli, Zanchi i drugih. | |||
Carica [[Marija Terezija]] odobrava [[3. studenoga]] [[1753.]] novčana sredstva za obnovu Starog i izgradnju riječkog Novog grada (»Civitas novae«).<ref> Miličević, Vesna. Priča o kravati, ''Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka'', sv. 9, br. 9, str. 115-116. </ref> | Carica [[Marija Terezija]] odobrava [[3. studenoga]] [[1753.]] novčana sredstva za obnovu Starog i izgradnju riječkog Novog grada (»Civitas novae«).<ref> Miličević, Vesna. Priča o kravati, ''Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka'', sv. 9, br. 9, str. 115-116. </ref> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 03:44
Potres u Rijeci 1750. bio je razoran potres koji je 28. studenoga 1750. pogodio grad Rijeku i njegovu širu okolicu oko devet sati navečer, s nizom povremenih trešnji sve do 17. prosinca.[1] Potres je u potpunosti izmijenio lice grada, koji je sveobuhvatnom obnovom izrastao u pomorsko i lučko središte Hrvatskog primorja, kao i hrvatskog dijela Sjevernog Jadrana. U potresu su oštećeni Gradski toranj, stara gradska vijećnica[2], Trsatski kaštel, crkve Uznesenja Marijina (Kosi toranj), sv. Roka, sv. Tri Kralja, sv. Jurja na Trsatu, sv. Jeronima, isusovačko zdanje i samostan benediktinki, kao i kuće plemićkih obitelji Peri, Minoli, Zanchi i drugih.
Carica Marija Terezija odobrava 3. studenoga 1753. novčana sredstva za obnovu Starog i izgradnju riječkog Novog grada (»Civitas novae«).[3]
Izvori
- ↑ Moravček, Goran. Potres 1750. promijenio lice Rijeke fluminesia.org, 28. studenog 2012., pristupljeno 1. siječnja 2020.
- ↑ Puhmajer, Petar i Majer Jurišić, Krasanka. Stara gradska vijećnica u Rijeci: povijest sjedišta gradske vlasti od najranijih zapisa do 19. stoljeća, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 42, str. 74. (Hrčak)
- ↑ Miličević, Vesna. Priča o kravati, Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka, sv. 9, br. 9, str. 115-116.
Nedovršeni članak Potres u Rijeci 1750. koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||