Arheološko nalazište Stari Majdan: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arheološko nalazište Stari Majdan'''-->'''Arheološko nalazište Stari Majdan''' nalazi se u općini [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]].
'''Arheološko nalazište Stari Majdan''' nalazi se u općini [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Bosna i Hercegovina]].


== Povijest ==
== Povijest ==
U [[Željezno doba|željeznom dobu]], u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom [[Željezo|željeza]] i izradom željeznih predmeta.
U [[Željezno doba|željeznom dobu]], u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom [[Željezo|željeza]] i izradom željeznih predmeta.


Za vrijeme Rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
Za vrijeme rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu [[Šehovci]]ma, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.<ref name="Basler">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>


Topionica (''officina ferraria'') u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini [[Japre]]. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.
[[Topionica]] (''officina ferraria'') u [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini [[Japre]]. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.


Rudnici na [[Sana|Sani]], kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni.
Rudnici na [[Sana|Sani]], kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni.
Redak 17: Redak 17:


== Izvori ==
== Izvori ==
{{Reflist}}
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|Stari Majdan]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|Stari Majdan]]
[[Kategorija:Željezno doba]]
[[Kategorija:Željezno doba]]
[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Sanski Most]]

Posljednja izmjena od 29. siječanj 2026. u 04:41

Arheološko nalazište Stari Majdan nalazi se u općini Sanskom Mostu, Bosna i Hercegovina.

Povijest

U željeznom dobu, u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom željeza i izradom željeznih predmeta.

Za vrijeme rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovcima, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.[1]

Topionica (officina ferraria) u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini Japre. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.

Rudnici na Sani, kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni.

Status rudnika u zapadnoj Bosni nije bio istovjetan sa statusom rudnika na Drini, što je dovelo i do različitog administrativno-političkog položaja ovih dviju regija. Na Sani su to državna (carska) imanja, a na Drini razvijeni municipaliteti. Vjerojatno je do te razlike došlo i zbog toga što je na istoku romanizacija bila učinkovitija pa su mun. Malvesiatium (Skelani) i kasnije Domavia (Srebrenica) dosta rano postali samoupravni gradovi.

Literatura

  • Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo – Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
  • Enver Imamović, Sarajevo, 1977. – Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web