Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Is(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Isusovački kolegij u [[Ljubljana|Ljubljani]]''' ([[slovenski jezik|sloven.]] ''Jezuitski kolegij v Ljubljani'') predstavljao je prvu [[visoko obrazovanje|visokoškolska ustanova]] na području današnje [[Slovenija|Slovenije]], utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773. godine. Djelovao je u sklopu [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani|crkve sv. Jakoba]]. S radom počinje [[5. svibnja]] [[1597.]], kada su na Kolegij upisani prvi [[gimnazija|gimnazijski]] razredi, u kojima se predavala latinska [[slovnica]], poetika, [[govorništvo]] i [[sintaksa]]. Osim na [[latinski jezik|latinskom]], predavalo se i na [[njemački jezik|njemačkom]] i [[slovenski jezik|slovenskom jeziku]]. Godine 1600. osnovano je i [[sjemenište]], u kojem su se obrazovala i djeca [[plemić]]a. Završetkom studija učenici su se mogli upisati na [[licej]]e [[filozofija|filozofije]] i [[bogoslovlje|bogoslovlja]], među kojima se posebno isticao studij [[moralna teologija|moralne teologije]]. Odlukama carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] u gimnazijske su programe uvedeni i [[prirodoslovlje|prirodoslovni]] predmeti. Državno poglavarstvo [[Kranjska|Kranjskog Vojvodstva]] 1762. izdalo je »Catalogus et Informatio de inferioribus classibus Gymnasii Labacensis« s podatcima o studijskim programima i uspjesima učenika. [[Papinska bula|Papinskom bulom]] [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] ''Dominus ac Redemtor Noster'' ukinut je 1773. [[isusovci|isusovački red]] te je carica Marija Terezija, slijedeći poteze ostalih europskih vladara, [[izvlaštenje|izvlastila]] Kolegij iz crkvenog u državno vlasništvo. Unatoč tome, nastavnički kadar i [[uputnik]] se nisu mijenjali, i gimnazija (»Archiducale Gymnasium Labacense« - Ljubljanska nadbiskupska gimnazija) je nastavila s radom. | |||
Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se [[Teološki fakultet u Ljubljani]], osnovan 1919. | Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se [[Teološki fakultet u Ljubljani]], osnovan 1919. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:00
Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773. godine. Djelovao je u sklopu crkve sv. Jakoba. S radom počinje 5. svibnja 1597., kada su na Kolegij upisani prvi gimnazijski razredi, u kojima se predavala latinska slovnica, poetika, govorništvo i sintaksa. Osim na latinskom, predavalo se i na njemačkom i slovenskom jeziku. Godine 1600. osnovano je i sjemenište, u kojem su se obrazovala i djeca plemića. Završetkom studija učenici su se mogli upisati na liceje filozofije i bogoslovlja, među kojima se posebno isticao studij moralne teologije. Odlukama carice Marije Terezije u gimnazijske su programe uvedeni i prirodoslovni predmeti. Državno poglavarstvo Kranjskog Vojvodstva 1762. izdalo je »Catalogus et Informatio de inferioribus classibus Gymnasii Labacensis« s podatcima o studijskim programima i uspjesima učenika. Papinskom bulom Klementa XIV. Dominus ac Redemtor Noster ukinut je 1773. isusovački red te je carica Marija Terezija, slijedeći poteze ostalih europskih vladara, izvlastila Kolegij iz crkvenog u državno vlasništvo. Unatoč tome, nastavnički kadar i uputnik se nisu mijenjali, i gimnazija (»Archiducale Gymnasium Labacense« - Ljubljanska nadbiskupska gimnazija) je nastavila s radom.
Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se Teološki fakultet u Ljubljani, osnovan 1919.
Vanjske poveznice
- Bibliografija u Theological Abstracts