Modernizacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Modernizacija'''-->'''Modernizacija''' (prema "moderan" od [[francuski jezik|franc.]] [[riječi]] ''moderne'': današnji, suvremen) je [[skup]] kompleksnih promjena koje od [[16. stoljeće|16. st.]] u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska [[društvo|društva]], posebice u [[Europa|Europi]]. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija ([[političke stranke|političkih stranaka]], [[parlament|parlamenata]], [[pravo glasa|glasačkih prava]]) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije [[sekularizacija|sekularizacije]] i [[laicizacija|laicizacije]] te vezanost za različite [[ideologija|ideološke]] projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i [[industrijalizacija]], povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom [[rad]]a, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem [[tehnologija|tehnologije]] te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću [[pismenost]], [[urbanizacija|urbanizaciju]] i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i [[struktura|strukturalne diferencijacije]].<ref name="LZMK"/>  
Modernizacija''' (prema "moderan" od [[francuski jezik|franc.]] [[riječi]] ''moderne'': današnji, suvremen) je [[skup]] kompleksnih promjena koje od [[16. stoljeće|16. st.]] u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska [[društvo|društva]], posebice u [[Europa|Europi]]. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija ([[političke stranke|političkih stranaka]], [[parlament|parlamenata]], [[pravo glasa|glasačkih prava]]) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije [[sekularizacija|sekularizacije]] i [[laicizacija|laicizacije]] te vezanost za različite [[ideologija|ideološke]] projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i [[industrijalizacija]], povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom [[rad]]a, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem [[tehnologija|tehnologije]] te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću [[pismenost]], [[urbanizacija|urbanizaciju]] i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i [[struktura|strukturalne diferencijacije]].<ref name="LZMK"/>  


Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora:  
Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora:  
* moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s [[okcidentalizacija|okcidentalizacijom]], što znači da se zagovara etnocentrični model [[razvoj]]a  
* moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s [[okcidentalizacija|okcidentalizacijom]], što znači da se zagovara etnocentrični model [[razvoj]]a  
* modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.<ref name="LZMK">{{cite web|title=Modernizacija |publisher= [[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=27. rujna 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41464}}</ref>
* modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|title=Modernizacija |publisher= [[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=27. rujna 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41464}}</ref>


== Izvori ==  
== Izvori ==  

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 08:59

Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija (političkih stranaka, parlamenata, glasačkih prava) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije sekularizacije i laicizacije te vezanost za različite ideološke projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i industrijalizacija, povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom rada, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem tehnologije te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću pismenost, urbanizaciju i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i strukturalne diferencijacije.[1]

Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora:

  • moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s okcidentalizacijom, što znači da se zagovara etnocentrični model razvoja
  • modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.[1]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 . Modernizacija ID: modernizacija.

Vanjske poveznice[uredi]