Kledin: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kledin''' (lat. Cledinus) je bio Hrvatski [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|ban]] (lat. banus) za vremena vladanja kraljeva [[Koloman|Kolomana]] (1102. – 1116.) i [[Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj|Stjepana II. Arpadovića]] (1116. – 1131.), obnašavši bansku dužnost od 1116. pa do 1124. godine. | |||
== '''Životopis''' == | == '''Životopis''' == | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Kledin tako od 1105. godine nosi naslov Zadarskog kneza, naslov koji će u sljedećih nekoliko desetljeća zamijeniti onu priora. Pritom se zaklinje zadarskom prioru Vitači na poštivanje slobode grada, pružanje vojne pomoći po potrebi i zaštitu grada, dok za uzvrat zadarski prior obećava prijateljstvo vladaru i plaćanje uobičajnog poreza. | Kledin tako od 1105. godine nosi naslov Zadarskog kneza, naslov koji će u sljedećih nekoliko desetljeća zamijeniti onu priora. Pritom se zaklinje zadarskom prioru Vitači na poštivanje slobode grada, pružanje vojne pomoći po potrebi i zaštitu grada, dok za uzvrat zadarski prior obećava prijateljstvo vladaru i plaćanje uobičajnog poreza. | ||
Od 1116. nosi i naslove izravnog kraljevog namjesnika te Hrvatskog bana u Hrvatskoj i Dalmaciji (<nowiki>''</nowiki>''per gratiam deiet jussionem domini mei stephani regis princeps hujus provincie et banus''<nowiki>''</nowiki>)<ref>{{Citiranje knjige|title=Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert : Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung|last=Steindorff, Ludwig.|date=1984|url=http://worldcat.org/oclc/1172168293|publisher=Böhlau|isbn=3-412-00484-7}} {{ | Od 1116. nosi i naslove izravnog kraljevog namjesnika te Hrvatskog bana u Hrvatskoj i Dalmaciji (<nowiki>''</nowiki>''per gratiam deiet jussionem domini mei stephani regis princeps hujus provincie et banus''<nowiki>''</nowiki>)<ref>{{Citiranje knjige|title=Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert : Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung|last=Steindorff, Ludwig.|date=1984|url=http://worldcat.org/oclc/1172168293|publisher=Böhlau|isbn=3-412-00484-7}} {{nje oznaka}}</ref>. | ||
=== Mletački ratovi === | === Mletački ratovi === | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 00:18
Kledin (lat. Cledinus) je bio Hrvatski ban (lat. banus) za vremena vladanja kraljeva Kolomana (1102. – 1116.) i Stjepana II. Arpadovića (1116. – 1131.), obnašavši bansku dužnost od 1116. pa do 1124. godine.
Životopis
Kao knez[1] (lat. comes) prvi put se spominje 1102. godine u ispravi koju je izdao kralj Koloman Samostanu Sv. Marije u Zadru, a onda i u pratnji kralja Kolomana 1111. godine kao jedan od njegovih župana za vrijeme kraljeva boravka u hrvatskim krajevima.
Unatoč priznanju Kolomana za hrvatskog kralja 1102. godine, njegova vlast u predjelu Hrvatske južno od Gvozda je bila tek nominalna dok su stvarnu vlast polako počelo preuzimati lokalno plemstvo na koje se kralj morao oslanjati pri obnašanju i provođenju vlasti.
Kledin tako od 1105. godine nosi naslov Zadarskog kneza, naslov koji će u sljedećih nekoliko desetljeća zamijeniti onu priora. Pritom se zaklinje zadarskom prioru Vitači na poštivanje slobode grada, pružanje vojne pomoći po potrebi i zaštitu grada, dok za uzvrat zadarski prior obećava prijateljstvo vladaru i plaćanje uobičajnog poreza.
Od 1116. nosi i naslove izravnog kraljevog namjesnika te Hrvatskog bana u Hrvatskoj i Dalmaciji (''per gratiam deiet jussionem domini mei stephani regis princeps hujus provincie et banus'')[2].
Mletački ratovi
Godine 1115. Mletački dužd Ordelafo Faliero (1102. – 1117.) krenuo je na vojni pohod s ciljem stavljanja hrvatskog dijela Jadranske obale pod svoju vlast. Bez borbe se predao otok Rab, nakon čega je u svibnju 1116. godine opsjednut i sam Zadar na čelu čije obrane je bio ban Kledin. Mlečani su zauzeli većinu grada osim same tvrđave, te su nakon toga osvojili i Biograd. Nakon pada Biograda Mlečani su iste godine uspješno dovršili i zauzimanje zadarske tvrđave.
Banska vojska predvođena banom Kledinom porazila je Mlečane sljedeće godine u bitci kod Zadra, pri čemu je poginuo i sam dužd Faliero. Nakon toga je dogovoreno petogodišnje primirje kojim je Mlečanima pripao grad Zadar i otok Rab, dok su Biograd, Šibenik, Trogir i Split došli pod vlast Hrvatsko-Ugarskog kralja.
Primirje ipak nije održano jer već sljedeće godine pod vodstvom novog dužda Domenica Michiela (1117. – 1130.) Mlečani najprije zauzimaju Osor, a uskoro nakon toga i većinu hrvatskog dijela Jadranske obale.
Posljednje spominjanje bana Kledina datira iz 1124. godine kada se navodi kao svjedok u jednoj ispravi kralja Stjepana II. Arpadovića.
Izvori
- ↑ • Nedostaje obavezni parametar:
journal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ Steindorff, Ludwig. http://worldcat.org/oclc/1172168293. (nje.)
Datoteka:Ban standard.PNG
Nedovršeni članak Kledin koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
