Petar Nižetić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Petar Nižetić''' (Petar Nisiteo, Niziteo) ([[Stari Grad]], [[27. studenoga]] [[arheologija u 1774.|1774.]] – Stari Grad, oko [[arheologija u 1866.|1866.]]), hrvatski [[arheolog]], [[kulturni djelatnik]], [[povjesničar]], pisac, preteča [[hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnog preporoda]], skupljač epigrafske i numizmatičke zbirke, donator [[Dominikanski muzej u Starom Gradu|Dominikanskog muzeja]] u Starom Gradu, visoki lokalni dužnosnik<ref name=HELZMK>Nižetić, Petar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43946>.</ref><ref name=dominikanci> Alen Miletić: [https://www.dominikanci.hr/images/stories/vjesnik_provincije/vjesnik_broj_106.pdf ''Muzej dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu ''] Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM XLVII (2011.) 106, Zagreb, 2011. str. 64.</ref>, entomolog, botaničar te poljodjelski stručnjak za potrebe vođenja svog imanja. Prvi je prirodoslovac na području Dalmacije.<ref name=Durbešić>Paula Durbešić: [https://hrcak.srce.hr/file/126676 ''CROATIAN ENTOMOFAUNA – Looking Back from the Present and Future Plans'']. Pozivni plenarni članak. Proceedings of the XXII Symposium Internationale Entomofaunisticum Europae Centralis. Entomol. Croat. 2011, Vol. 15. br. 1-4, str. 32.-33. </ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Starom Gradu na Hvaru. Upisao je studij prava u [[Padova|Padovi]]. U Gorici je bio ravnateljem [[licej]]a. Zatim je 14 godina obnašao dužnost | Rodio se je u Starom Gradu na Hvaru.<ref name=HELZMK/><ref name=dominikanci/> Neki izvori navode da se je rodio na Braču. Potomak je hrvatskog pjesnika [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]]. Živio je u Hektorovićevom [[Tvrdalj]]u, koji je naslijedio. Upisao je studij prava u [[Padova|Padovi]], poput brojnih dalmatinskih intelektualaca kojima je Padova bila odredištem studija. U Gorici je za vrijeme francuske vlasti, za postojanja Ilirskih provincija, bio ravnateljem [[licej]]a. <ref name=Durbešić/> Zatim je 14 godina obnašao dužnost [[gradonačelnik]]a Starog Grada. Područje znanstvena zanimanja bila mu je antička arheologija. Skupljao je ilirske i grčke novce te prepisivao natpise iz Salone. Znanstvene i stručne članke iz arheologije objavio je u zadarskim listovima ''[[Dalmazia]]'' i ''[[Gazzetta di Zara]]'' te u rimskome ''Bullettino dell’Istituto di Corrispondenza Archeologica''. Spada u prve Hrvate koji su bili članovi Arheološkoga instituta u Rimu, bečkoga Središnjega povjerenstva za čuvanje starina i bio je član Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine. <ref name=HELZMK/><ref name=dominikanci/> Nižetić i [[Ivan Antun Botteri]] (Gian Antonio Botteri) (1822. – 1896.). ponajviše su pridonijeli prikupljanju brojne muzejske građe Muzeja dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu.<ref name=dominikanci/> | ||
Uživao je veliki ugled u znanstvenim krugovima, osobito u Italiji, pa je izabran u Torinsku akademiju kao počasni član. Imao je bogatu knjižnicu znanstvenih radova, posebice iz entomologije. Prikupio je entomološku zbirku od preko tisuću primjeraka. Dopisivao se s brojnim entomolozima. Posebno je puno se dopisivao s arheologom, povjesničarom, kuratorom, piscem, direktorom arheoloških muzeja, visokoškolskim učiteljem u Splitu i prvim istraživačem Salone [[Francesco Carrara|Francescom Carrarom]] (Split, 1812. — Mletci, 1854.) kad je Carrara pisao svoje najveće djelo ''La Dalmazia descrita''. O Nižetićevom se znanstvenom radu danas zna tek iz sekundarnih izvora.<ref name=Durbešić/> Danas se u Starom Gradu jedna ulica zove po njemu, ulica Petra Nisitea. | |||
Sestra Marijanka bila je udana za liječnika i posjednika Petra Ostojića.<ref>[https://www.topohvar.at/orte/sg/sg-tg-10-1/ ''STARI GRAD – Bivša zgrada gospodarske »Vjetrenjača-mlin« ''] Topohvar. 16. svibnja 2013. Pristupljeno 20. travnja 2020.</ref><ref>[https://www.topohvar.at/topo/orte/do/do-tg-04-2/ '' DOL – Zgrada »Ostojića mlin«''] Topohvar. 14. svibnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2020.</ref> | Sestra Marijanka bila je udana za liječnika i posjednika Petra Ostojića.<ref>[https://www.topohvar.at/orte/sg/sg-tg-10-1/ ''STARI GRAD – Bivša zgrada gospodarske »Vjetrenjača-mlin« ''] Topohvar. 16. svibnja 2013. Pristupljeno 20. travnja 2020.</ref><ref>[https://www.topohvar.at/topo/orte/do/do-tg-04-2/ '' DOL – Zgrada »Ostojića mlin«''] Topohvar. 14. svibnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2020.</ref> | ||
| Redak 14: | Redak 17: | ||
*Mladen Nikolanci: [https://hrcak.srce.hr/126445 ''Petar Niseteo-Nižetić kao humanist ''] Prilozi povijesti otoka Hvara, br. 1, 1978. | *Mladen Nikolanci: [https://hrcak.srce.hr/126445 ''Petar Niseteo-Nižetić kao humanist ''] Prilozi povijesti otoka Hvara, br. 1, 1978. | ||
{{GLAVNIRASPORED:Nižetić, Petar}} | |||
[[Kategorija:Životopisi, Stari Grad]] | |||
[[Kategorija:Životopisi, | |||
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] | [[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | ||
[[Kategorija:Gradonačelnici gradova u Hrvatskoj]] | [[Kategorija:Gradonačelnici gradova u Hrvatskoj]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski entomolozi]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski botaničari]] | |||
[[Kategorija:Polihistori]] | |||
Posljednja izmjena od 4. siječanj 2026. u 13:12
Petar Nižetić (Petar Nisiteo, Niziteo) (Stari Grad, 27. studenoga 1774. – Stari Grad, oko 1866.), hrvatski arheolog, kulturni djelatnik, povjesničar, pisac, preteča hrvatskoga narodnog preporoda, skupljač epigrafske i numizmatičke zbirke, donator Dominikanskog muzeja u Starom Gradu, visoki lokalni dužnosnik[1][2], entomolog, botaničar te poljodjelski stručnjak za potrebe vođenja svog imanja. Prvi je prirodoslovac na području Dalmacije.[3]
Životopis
Rodio se je u Starom Gradu na Hvaru.[1][2] Neki izvori navode da se je rodio na Braču. Potomak je hrvatskog pjesnika Petra Hektorovića. Živio je u Hektorovićevom Tvrdalju, koji je naslijedio. Upisao je studij prava u Padovi, poput brojnih dalmatinskih intelektualaca kojima je Padova bila odredištem studija. U Gorici je za vrijeme francuske vlasti, za postojanja Ilirskih provincija, bio ravnateljem liceja. [3] Zatim je 14 godina obnašao dužnost gradonačelnika Starog Grada. Područje znanstvena zanimanja bila mu je antička arheologija. Skupljao je ilirske i grčke novce te prepisivao natpise iz Salone. Znanstvene i stručne članke iz arheologije objavio je u zadarskim listovima Dalmazia i Gazzetta di Zara te u rimskome Bullettino dell’Istituto di Corrispondenza Archeologica. Spada u prve Hrvate koji su bili članovi Arheološkoga instituta u Rimu, bečkoga Središnjega povjerenstva za čuvanje starina i bio je član Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine. [1][2] Nižetić i Ivan Antun Botteri (Gian Antonio Botteri) (1822. – 1896.). ponajviše su pridonijeli prikupljanju brojne muzejske građe Muzeja dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu.[2]
Uživao je veliki ugled u znanstvenim krugovima, osobito u Italiji, pa je izabran u Torinsku akademiju kao počasni član. Imao je bogatu knjižnicu znanstvenih radova, posebice iz entomologije. Prikupio je entomološku zbirku od preko tisuću primjeraka. Dopisivao se s brojnim entomolozima. Posebno je puno se dopisivao s arheologom, povjesničarom, kuratorom, piscem, direktorom arheoloških muzeja, visokoškolskim učiteljem u Splitu i prvim istraživačem Salone Francescom Carrarom (Split, 1812. — Mletci, 1854.) kad je Carrara pisao svoje najveće djelo La Dalmazia descrita. O Nižetićevom se znanstvenom radu danas zna tek iz sekundarnih izvora.[3] Danas se u Starom Gradu jedna ulica zove po njemu, ulica Petra Nisitea.
Sestra Marijanka bila je udana za liječnika i posjednika Petra Ostojića.[4][5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Nižetić, Petar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43946>.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Alen Miletić: Muzej dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM XLVII (2011.) 106, Zagreb, 2011. str. 64.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Paula Durbešić: CROATIAN ENTOMOFAUNA – Looking Back from the Present and Future Plans. Pozivni plenarni članak. Proceedings of the XXII Symposium Internationale Entomofaunisticum Europae Centralis. Entomol. Croat. 2011, Vol. 15. br. 1-4, str. 32.-33.
- ↑ STARI GRAD – Bivša zgrada gospodarske »Vjetrenjača-mlin« Topohvar. 16. svibnja 2013. Pristupljeno 20. travnja 2020.
- ↑ DOL – Zgrada »Ostojića mlin« Topohvar. 14. svibnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2020.
Daljnja literatura
- Milovan Buchberger: Petar Nisiteo : posljednji polihistor Dalmacije Stari Grad : [Muzej Staroga Grada], 2017. ISBN 9789535678694
Vanjske poveznice
- Mladen Nikolanci: Petar Niseteo-Nižetić kao humanist Prilozi povijesti otoka Hvara, br. 1, 1978.