Arif Kurd: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir životopis | |||
| ime = [[šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] <br> Arif [[Efendija |ef.]] Kurd | | ime = [[šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] <br> Arif [[Efendija |ef.]] Kurd | ||
| slika = | | slika = | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
}} | }} | ||
'''[[Šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] Arif [[Efendija |ef.]] Kurd''' (poznat i kao '''šejh Arif-baba Sidki'''), [[Bošnjaci|bošnjački]] teolog, šejh [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikata.<ref>{{ | '''[[Šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] Arif [[Efendija |ef.]] Kurd''' (poznat i kao '''šejh Arif-baba Sidki'''), [[Bošnjaci|bošnjački]] teolog, šejh [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikata.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mahalla.ba/2017/11/20/sejh-arif-kurd-od-istoka-do-fojnice/|title= Od istoka do zapada|publisher=mahalla.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Životopis== | == Životopis== | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
U to vrijeme je bio veoma poznat po svom znanju i nesebičnom zalaganju te su ga zbog toga pozvali u [[Sarajevo]] da nastavi sa svojim radom u [[Skender-pašina tekija u Sarajevu|Skender-pašinoj tekiji]], koja je tada važila za nakšibendijsko središte u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je radio i kao muderis Misrine medrese na Atmejdanu u Sarajevu, te predavao i tumačio [[Mesnevija|Mesneviju]]. | U to vrijeme je bio veoma poznat po svom znanju i nesebičnom zalaganju te su ga zbog toga pozvali u [[Sarajevo]] da nastavi sa svojim radom u [[Skender-pašina tekija u Sarajevu|Skender-pašinoj tekiji]], koja je tada važila za nakšibendijsko središte u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je radio i kao muderis Misrine medrese na Atmejdanu u Sarajevu, te predavao i tumačio [[Mesnevija|Mesneviju]]. | ||
Pokopan je u dvorištu tekije Muradije u [[Istanbul]]u gdje je i sam šejh [[Husein Zukić|Husein ef. Zukić]] našao svog šejha i odakle nastaje silsila svih danas autohtonih nakšibendijskih ogranaka u Bosni i Hercegovini.<ref>{{ | Pokopan je u dvorištu tekije Muradije u [[Istanbul]]u gdje je i sam šejh [[Husein Zukić|Husein ef. Zukić]] našao svog šejha i odakle nastaje silsila svih danas autohtonih nakšibendijskih ogranaka u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mahalla.ba/2017/11/20/sejh-arif-kurd-od-istoka-do-fojnice/|title= Od istoka do zapada|publisher=mahalla.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Izvori== | == Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 11:52
| šejh mesnevihân Arif ef. Kurd | |
| Smrt | 21. veljače 1899., Vukeljići |
|---|---|
| Zanimanje | šejh nakšibendijskog tarikata |
Šejh mesnevihân Arif ef. Kurd (poznat i kao šejh Arif-baba Sidki), bošnjački teolog, šejh nakšibendijskog tarikata.[1]
Životopis
Arif Kurd je bio rodom iz Diyarbakıra, grada na jugu Turske. U Fojnicu je došao u drugoj polovini 19. stoljeća, gdje bio imenovan muderrisom (profesorom) fojničke medrese. Tu se susreo i upoznao sa šejhom Muhamedom Mejlijom, koji je u to vrijeme bio šejh tekije u Vukeljićima. Arif Kurd postaje njegov derviš i vekil u fojničkoj tekiji. Poslije smrti šejha Muhameda Melije 1854. godine, Arif Kurd sa njegovom dozvolom nastavlja da djeluje i kao šejh tekije u Fojnici, koja je zapaljena 1945 godine.
Arif Kurd je odigrao vodeću ulogu u očuvanju nakšibendijskog tarikata u Bosni i Hercegovini. Kao dokaz tome, navodi se da je Arif Kurd predao ovlaštenja za šejha (hilafetname) ne samo šejhu Hasanu ef. Hadžimejliću, sinu šejha Muhameda Mejlije nego i Nešati Ali ef. Huzbašiću, koji je postao šejh tekije u Fojnici i Osmanu Nuri ef. Begetiju koji je osnovao Tekiju u Seonici pokraj Konjica.
Važno je napomenuti da je Arif Kurd neko vrijeme nadgledao rad tekije u Vukeljićima, jer stariji brat šejh Hasana Hadžimejlića zvani derviš Husein nije imao ovlaštenje da bude šejh, nego se čekalo da Hasan Hadžimejelić stekne punoljetstvo i da preuzme vođstvo tekije. To se desilo krajem 19. stoljeća.
Za vrijeme svog 20-godišnjeg boravka u Fojnici, Arif Kurd je osnovao obitelj. Oženio se djevojkom iz porodice Salihagić i kada je odlazio u Tursku sa sobom je poveo samo najstarijeg sina Arifa. Ostala djeca su ostala u Fojnici čiji potomci i danas žive u Fojnici, pod prezimenom Muderizović. U vremenu od 1854. do 1868. godine Arif ef. Kurd je djelujući u fojničkoj tekiji, radio mnogo na propagiranju nakšibendijskog tarikata.
U to vrijeme je bio veoma poznat po svom znanju i nesebičnom zalaganju te su ga zbog toga pozvali u Sarajevo da nastavi sa svojim radom u Skender-pašinoj tekiji, koja je tada važila za nakšibendijsko središte u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je radio i kao muderis Misrine medrese na Atmejdanu u Sarajevu, te predavao i tumačio Mesneviju.
Pokopan je u dvorištu tekije Muradije u Istanbulu gdje je i sam šejh Husein ef. Zukić našao svog šejha i odakle nastaje silsila svih danas autohtonih nakšibendijskih ogranaka u Bosni i Hercegovini.[2]