More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Žene u crvenom}}' u '' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Iva Dekaris''' ([[medicina u 1967.|1967.]]), hrvatska [[biomedicinarka]] i [[oftalmologija|oftalmologinja]], članica suradnica [[HAZU]] od 2016. godine. <ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/upload/File/Mediji14/BIOGRAFIJE-NOVIH-CLANOVA-HAZU.pdf HAZU] ''Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' str. 24 (pristupljeno 11. travnja 2020.)</ref> | '''Iva Dekaris''' ([[medicina u 1967.|1967.]]), hrvatska [[biomedicinarka]] i [[oftalmologija|oftalmologinja]], članica suradnica [[HAZU]] od 2016. godine. <ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/upload/File/Mediji14/BIOGRAFIJE-NOVIH-CLANOVA-HAZU.pdf HAZU] ''Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' str. 24 (pristupljeno 11. travnja 2020.)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2025. u 02:12
Iva Dekaris (1967.), hrvatska biomedicinarka i oftalmologinja, članica suradnica HAZU od 2016. godine. [1]
Životopis
Rođena je 1967. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu 1992., završila je poslijediplomski studij iz biomedicine (1995.) i oftalmologije (1999.) te je postala specijalistica oftalmologinja 1999. Završila je poslijedoktorsko istraživanje (postdoctoral research fellowship) iz područja transplantacije rožnice (1997./1998.) na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard (Harvard Medical School) u Bostonu. Naslovna je redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, medicinska direktorica Specijalne bolnice Svjetlost, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2006. godine te potpredsjednica Europskog udruženja očnih banaka. Dobitnica je Hrvatske državne nagrade za znanost za mlade znanstvenike (1999.) i za biomedicinu (2013.) te još pet nagrada i priznanja. Djeluje kao ekspertica Europske komisije za „očna tkiva“, kao stručna savjetnica na jednom europskom projektu, a u Hrvatskoj je vodila tri znanstvena projekta na temu transplantacije rožnice. Objavila je 300 znanstvenih i stručnih radova, od toga 49 u CC-u; kao suautorica napisala je 8 knjiga i 23 poglavlja. Sudjelovala ja na nizu skupova s više od 400 sažetaka te je kao pozvana predavačica od 2011. - 2016. održala 21 predavanje. Članica je uredničkog odbora tri međunarodna i dva domaća znanstvena časopisa te recenzentica za osam međunarodnih oftalmoloških časopisa. Zaslužna je za otvaranje prve banke očnih tkiva u Republici Hrvatskoj (1995.) i uvođenje nove tehnike transplantacije (slojevita-DSAEK) u Republici Hrvatskoj.[1]
Izvori
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.