Ugarsko-poljska kronika: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''U(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ugarsko-poljska kronika''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Chronicon Hungarico-Polonicum''), [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[kronika]] koja postoji u dvije redakcije. Njen puni naslov je "Kronika Mađara povezana i pomiješana s kronikom Poljaka i životom svetog Stjepana (''Cronica Ungarorum juncta et mixta cum cronicis Polonorum, et vita sancti Stephani''). Original je napisan u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] na dvoru [[hrvatski herceg|hrvatskog hercega]] i galičkog kralja [[Koloman (herceg)|Kolomana]]. Nakon [[1241.]] godine, originalni rukopis odnjela je Kolomanova udovica, Salomea, u [[Poljska|Poljsku]]. | |||
Tekst kronike je kompilacija usmene predaje i legendi te obiluje povijesnim netočnostima. | Tekst kronike je kompilacija usmene predaje i legendi te obiluje povijesnim netočnostima. | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 13:31
Ugarsko-poljska kronika (lat. Chronicon Hungarico-Polonicum), srednjovjekovna kronika koja postoji u dvije redakcije. Njen puni naslov je "Kronika Mađara povezana i pomiješana s kronikom Poljaka i životom svetog Stjepana (Cronica Ungarorum juncta et mixta cum cronicis Polonorum, et vita sancti Stephani). Original je napisan u 13. stoljeću na dvoru hrvatskog hercega i galičkog kralja Kolomana. Nakon 1241. godine, originalni rukopis odnjela je Kolomanova udovica, Salomea, u Poljsku.
Tekst kronike je kompilacija usmene predaje i legendi te obiluje povijesnim netočnostima.
Sadržaj kronike kreće se vremenski od vladavine kralja "Akvile" (Atila) pa do vladavine kralja Ladislava I. Kronika donosi i legendu o nasilnoj smrti kralja "Kazimira" (Zvonimir), u kojoj se očituje utjecaj usmene povijesne predaje, preuzete s hrvatskih prostora. Kronika opisuje kako je ugarski kralj Akvila odlučio osvetiti smrt hrvatskog kralja Kazimira, kojeg su "sramotno izdali i ubili" Hrvati. Po dolasku ugarske vojske na čelu s Akvilom, na granicu Hrvatske i Slavonije, odnosno, "između rijeka Save i Drave", došli su pred njega "prvaci Hrvatske i Salvonije" i zametnuli "veliku bitku", koja je trajala osam dana, nakon čega je pobijedio i zauzeo zemlju.
U daljnjem tekstu, navodi se da Hrvatska obiluje pašnjacima i puna je "pastira i ovaca, odnosno goveda i neukroćene ždrebadi", uz dodatak da je "kralj Slavonije i Hrvatske" imao svoju prijestolnicu na morskoj obali, u gradu Splitu.
Datoteka:P history.svg
Nedovršeni članak Ugarsko-poljska kronika koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
