Sveučilišna bolnica: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sveučilišna bolnica''' u Hrvatskoj jest [[klinička ustanova]] kojoj Ministarstvo zdravstva može dodijeliti taj naslov sukladno zakonu kojima kojim se uređuje [[visoko obrazovanje]]. Uvjeti za dodjelu naziva [[sveučilište|sveučilišna]] su da ustanova mora:<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1929.html Narodne novine 100/2018] Zakon o zdravstvenoj zaštiti (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> | |||
* obavljati djelatnost bolničke [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]], specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i [[dnevna bolnica|dnevne bolnice]] na visokospecijaliziranoj razini sukladno kliničkim smjernicama, uključujući i međunarodne smjernice za [[dijagnostika|dijagnostiku]] i [[liječenje]] | * obavljati djelatnost bolničke [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]], specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i [[dnevna bolnica|dnevne bolnice]] na visokospecijaliziranoj razini sukladno kliničkim smjernicama, uključujući i međunarodne smjernice za [[dijagnostika|dijagnostiku]] i [[liječenje]] | ||
* sprovoditi [[obrazovanje]] zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama | * sprovoditi [[obrazovanje]] zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama | ||
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 06:03
Sveučilišna bolnica u Hrvatskoj jest klinička ustanova kojoj Ministarstvo zdravstva može dodijeliti taj naslov sukladno zakonu kojima kojim se uređuje visoko obrazovanje. Uvjeti za dodjelu naziva sveučilišna su da ustanova mora:[1]
- obavljati djelatnost bolničke zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice na visokospecijaliziranoj razini sukladno kliničkim smjernicama, uključujući i međunarodne smjernice za dijagnostiku i liječenje
- sprovoditi obrazovanje zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama
- organizirati i sprovoditi specijalističko i poslijediplomsko usavršavanje zdravstvenih radnika
- sprovoditi znanstvenoistraživačke djelatnosti prema zahtjevima i protokolima suvremene biomedicinske znanosti
- zapošljavati u radnom odnosu visokokvalificirane radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja na visokom učilištu koje izvodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju.
Sveučilišne bolnice predstavljaju nastavnu bazu cijelog sveučilišta.[2]
Izvori[uredi]
- ↑ Narodne novine 100/2018 Zakon o zdravstvenoj zaštiti (pristupljeno 22. ožujka 2020.)
- ↑ Portal Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju Klinička i Sveučilišna Bolnica (pristupljeno 22. ožujka 2020.)