Zagurevići: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zagurevići'''-->'''Zagurević''' odnosno '''Zagorević''', jedna od najznačajnijih obitelji s istočne obale Jadrana u Mlecima. Palača obitelji Zagurevića ([[palazzo Zaguri]]) se nalazila u središnjem mletačkom podruĉju. Blizu nje bili su most, kanal i ulica koji su nosili ime njihove obitelji. Poznati pripadnici su tiskar [[Jerolim Zagurević]] i pjesnik [[Ilija Zagurević]], po majci je Zagurević [[Ivan Bolica (1520.)|Ivan Bolica]],<ref name=Polinčić>[https://www.slideshare.net/dijanam/marina-polini-kotor-u-antici-i-u-epiliju-ivana-bolice Slideshare] Marina Polinčić: ''KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE'', Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> zatim [[Anđeo Zagurević]] i [[Ivan Zagurević]].<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/tridentska-bastina-1179/pdf/imensko-kazalo.pdf Matica hrvatska] Knjige: Tridentska baština, str. 526</ref> Dvojica braće spominju se kao naručitelji trećeg hrvatskog izdanja [[Diego Ledesma|Ledesmina]] ''Nauka karstianskog''; tiskano je kod C. Zanettija u Veneciji 1583. na ćirilici (tipu dosta približenom bosanskom) i bilo je izričito namijenjeno župama dubrovačkoga zaleđa.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/190843 Hrčak] [[Tonči Trstenjak]]: Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća, [[Obnovljeni život]], 2014, 69, 3, str. 344</ref> Iz bokotorske obitelji Zagurović su sv. [[Petilovrijenci]], što je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, čiji se blagdan slavi [[7. srpnja]].<ref>[https://www.dulist.hr/petilovrijenci-o-ulici-po-sredini-place-crkvi-i-legendi-o-tri-sveca-mucenika-i-brata/268215/ Dubrovački list] Boris Njavro: ''PETILOVRIJENCI O ulici po sredini Place, crkvi i legendi o tri sveca, mučenika i brata'', 17. rujna 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Prema Lenki Blehovoj-Čelebić, braća potječu iz zatona Žanjica (sa gradom Rose) i da su nastradala [[840.]] godine od Saracena. Prema Stjepčeviću, obitelj Zaguri pojavila se u Kotoru tek u prvoj polovici 14. stoljeća.<ref>[https://radiotivat.com/selo-sv-lovrijenca-lepetani-i-dio/2015/10/ Radio Tivat] ''SELO SV. LOVRIJENCA (Lepetani) I dio'', 14. listopada 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Po tom nadnevku od 840., najstariji su hrvatski svetci. Dubrovčanin nadbiskup [[Vital Ovčarević]]/[[Vital Gučetić|Gučetić]] je u [[Žanjica|Žanjici]] (nasuprot rtu Oštro) 28. rujna [[1026.]] dao otkopati i u Dubrovnik donijeti moći svete braće. Oltar im se nalazi u dubrovačkoj Katedrali. Braći je stoljećima bila posvećena crkva na Placi, koje je poslije srušena. Moći su im prenesene u Katedralu Blažene Djevice Marije, a na te najstarije hrvatske svece i njihovu bivšu crkvu, uspomenu čuva ulica Petilovrijenci.<ref>[http://www.tonimir.hr/NasaGospa44.pdf Tonimir] Naša Gospa, list katedralne župe Dubrovnik, br. 44 - srpanj 2011.</ref>
Zagurević''' odnosno '''Zagorević''', jedna od najznačajnijih obitelji s istočne obale Jadrana u Mlecima. Palača obitelji Zagurevića ([[palazzo Zaguri]]) se nalazila u središnjem mletačkom podruĉju. Blizu nje bili su most, kanal i ulica koji su nosili ime njihove obitelji. Poznati pripadnici su tiskar [[Jerolim Zagurević]] i pjesnik [[Ilija Zagurević]], po majci je Zagurević [[Ivan Bolica (1520.)|Ivan Bolica]],<ref name=Polinčić>[https://www.slideshare.net/dijanam/marina-polini-kotor-u-antici-i-u-epiliju-ivana-bolice Slideshare] Marina Polinčić: ''KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE'', Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> zatim [[Anđeo Zagurević]] i [[Ivan Zagurević]].<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/tridentska-bastina-1179/pdf/imensko-kazalo.pdf Matica hrvatska] Knjige: Tridentska baština, str. 526</ref> Dvojica braće spominju se kao naručitelji trećeg hrvatskog izdanja [[Diego Ledesma|Ledesmina]] ''Nauka karstianskog''; tiskano je kod C. Zanettija u Veneciji 1583. na ćirilici (tipu dosta približenom bosanskom) i bilo je izričito namijenjeno župama dubrovačkoga zaleđa.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/190843 Hrčak] [[Tonči Trstenjak]]: Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća, [[Obnovljeni život]], 2014, 69, 3, str. 344</ref> Iz bokotorske obitelji Zagurović su sv. [[Petilovrijenci]], što je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, čiji se blagdan slavi [[7. srpnja]].<ref>[https://www.dulist.hr/petilovrijenci-o-ulici-po-sredini-place-crkvi-i-legendi-o-tri-sveca-mucenika-i-brata/268215/ Dubrovački list] Boris Njavro: ''PETILOVRIJENCI O ulici po sredini Place, crkvi i legendi o tri sveca, mučenika i brata'', 17. rujna 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Prema Lenki Blehovoj-Čelebić, braća potječu iz zatona Žanjica (sa gradom Rose) i da su nastradala [[840.]] godine od Saracena. Prema Stjepčeviću, obitelj Zaguri pojavila se u Kotoru tek u prvoj polovici 14. stoljeća.<ref>[https://radiotivat.com/selo-sv-lovrijenca-lepetani-i-dio/2015/10/ Radio Tivat] ''SELO SV. LOVRIJENCA (Lepetani) I dio'', 14. listopada 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Po tom nadnevku od 840., najstariji su hrvatski svetci. Dubrovčanin nadbiskup [[Vital Ovčarević]]/[[Vital Gučetić|Gučetić]] je u [[Žanjica|Žanjici]] (nasuprot rtu Oštro) 28. rujna [[1026.]] dao otkopati i u Dubrovnik donijeti moći svete braće. Oltar im se nalazi u dubrovačkoj Katedrali. Braći je stoljećima bila posvećena crkva na Placi, koje je poslije srušena. Moći su im prenesene u Katedralu Blažene Djevice Marije, a na te najstarije hrvatske svece i njihovu bivšu crkvu, uspomenu čuva ulica Petilovrijenci.<ref>[http://www.tonimir.hr/NasaGospa44.pdf Tonimir] Naša Gospa, list katedralne župe Dubrovnik, br. 44 - srpanj 2011.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 15:04

Zagurević odnosno Zagorević, jedna od najznačajnijih obitelji s istočne obale Jadrana u Mlecima. Palača obitelji Zagurevića (palazzo Zaguri) se nalazila u središnjem mletačkom podruĉju. Blizu nje bili su most, kanal i ulica koji su nosili ime njihove obitelji. Poznati pripadnici su tiskar Jerolim Zagurević i pjesnik Ilija Zagurević, po majci je Zagurević Ivan Bolica,[1] zatim Anđeo Zagurević i Ivan Zagurević.[2] Dvojica braće spominju se kao naručitelji trećeg hrvatskog izdanja Ledesmina Nauka karstianskog; tiskano je kod C. Zanettija u Veneciji 1583. na ćirilici (tipu dosta približenom bosanskom) i bilo je izričito namijenjeno župama dubrovačkoga zaleđa.[3] Iz bokotorske obitelji Zagurović su sv. Petilovrijenci, što je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, čiji se blagdan slavi 7. srpnja.[4] Prema Lenki Blehovoj-Čelebić, braća potječu iz zatona Žanjica (sa gradom Rose) i da su nastradala 840. godine od Saracena. Prema Stjepčeviću, obitelj Zaguri pojavila se u Kotoru tek u prvoj polovici 14. stoljeća.[5] Po tom nadnevku od 840., najstariji su hrvatski svetci. Dubrovčanin nadbiskup Vital Ovčarević/Gučetić je u Žanjici (nasuprot rtu Oštro) 28. rujna 1026. dao otkopati i u Dubrovnik donijeti moći svete braće. Oltar im se nalazi u dubrovačkoj Katedrali. Braći je stoljećima bila posvećena crkva na Placi, koje je poslije srušena. Moći su im prenesene u Katedralu Blažene Djevice Marije, a na te najstarije hrvatske svece i njihovu bivšu crkvu, uspomenu čuva ulica Petilovrijenci.[6]

Izvori

  1. ↑ Slideshare Marina Polinčić: KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE, Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  2. ↑ Matica hrvatska Knjige: Tridentska baština, str. 526
  3. ↑ Hrčak Tonči Trstenjak: Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća, Obnovljeni život, 2014, 69, 3, str. 344
  4. ↑ Dubrovački list Boris Njavro: PETILOVRIJENCI O ulici po sredini Place, crkvi i legendi o tri sveca, mučenika i brata, 17. rujna 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  5. ↑ Radio Tivat SELO SV. LOVRIJENCA (Lepetani) I dio, 14. listopada 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  6. ↑ Tonimir Naša Gospa, list katedralne župe Dubrovnik, br. 44 - srpanj 2011.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zagurevići&oldid=431409"