Mersad Berber: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
m Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mersad Berber'''-->{{Likovni umjetnik
<!--'''Mersad Berber'''-->{{infookvir likovni umjetnik
|ime              = Mersad Berber
|ime              = Mersad Berber
|period          = [[postmoderna]]
|period          = [[postmoderna]]
Redak 21: Redak 21:
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.


Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{Citiraj web|url=https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad|title=Mersad Berber|publisher=alm.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad|title=Mersad Berber|publisher=alm.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.   
Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.   

Posljednja izmjena od 28. travanj 2025. u 22:50

Mersad Berber
postmoderna
Mersad Berber
Rođenje 1. siječnja 1940., Bosanski Petrovac,
Smrt 7. listopada 2012., Zagreb
Vrsta umjetnosti slikarstvo, grafika
Poznata djela Sarajevske razglednice, Skenderovi soneti, Put u Skender Vakuf, Hommage Velazquezu i Ingresu, Otomanske kronike, Dubrovački dnevnici, Osman, Hommage Vlahu Bukovcu, Alegorija o Srebrenici

Mersad Berber (Bosanski Petrovac, 1. siječnja 1940.Zagreb, 7. listopada 2012. ), bosanskohercegovački slikar, jedan od najvećih svjetskih grafičara.

Životopis

Mersad Berber je rođen 1. siječnja 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., u klasi Maksima Sedeja. Postdiplomski studij grafike je zavšio na istoj Akademiji kod Rike Debeljaka. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom te je radio scenografiju i kostimografiju, a 1985. završio je svoj crtani film Tempo Secondo. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u Europi, SAD-u i Aziji. Bio je član Ruske akademije umjetnosti od 2007. godine.[1][2] Godine 1984. Galerija Tate u Londonu uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.[3] Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.

Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista Oslobođenje te nagrada ZAVNOBiH-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju, Monte Carlu, Madridu, Leipzigu, Varni i Krakowu.[4]

Tijekom 1990-ih, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.

Djela

  • Hronika o Sarajevu
  • Tempo Secondo
  • Splav meduze i Komentari
  • Bijele slike
  • Ljetni sonet za Adaletu, drvorez, 1976.
  • Sarajevske razglednice
  • Skenderovi soneti
  • Put u Skender Vakuf
  • Hommage Velazquezu i Ingresu
  • Otomanske kronike
  • Dubrovački dnevnici
  • Osman
  • Hommage Vlahu Bukovcu
  • Alegorija o Srebrenici

Izvori

Vanjske poveznice