1515.: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +) |
|||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
* [[5. rujna]] – Selim zauzima perzijski grad [[Tabriz]]. | * [[5. rujna]] – Selim zauzima perzijski grad [[Tabriz]]. | ||
* [[13. rujna]] – [[14. rujna]] – [[bitka kod Marignana]] – vojska [[Franjo I., kralj Francuske|Franje I.]] pobjeđuje Švicarce uz pomoć Mlečana. Francuzi ponovno zauzimaju [[Milano]]. | * [[13. rujna]] – [[14. rujna]] – [[bitka kod Marignana]] – vojska [[Franjo I., kralj Francuske|Franje I.]] pobjeđuje Švicarce uz pomoć Mlečana. Francuzi ponovno zauzimaju [[Milano]]. | ||
* [[Slavonski sabor]] je odbio pomoć banu [[Petar Berislavić|Petru Berislaviću]] za obranu prostora južno od [[Velebit]]a uz obrazloženje da su slavonski staleži ''po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu'', dakle [[Kraljevina Slavonija|Slavoniju]], ali ne i Kraljevinu Hrvatsku. Poslije svega čini se da su ipak odazvali se na poziv, budući vrela spominju koje je po nalogu sabora sakupio podban Alapić. Snažan motiv bila je prijetnja kralja Vladislava da će one koji ne budu slušali bana stići „ljaga vječnoga nevjerstva“ te da će im biti oduzeti posjedi.<ref>Marija Karbić: [https://www.matica.hr/vijenac/684/svecenik-diplomat-i-ratnik-vesprimski-biskup-i-hrvatski-ban-petar-berislavic-30397/ ''U povodu 500. obljetnice pogibije slavnoga hrvatskog bana. Svećenik, diplomat i ratnik – vesprimski biskup i hrvatski ban Petar Berislavić '']. Vijenac MH br. 684 - 21. svibnja 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2026.</ref> | |||
* [[Švedska]] proglašava neovisnost. | * [[Švedska]] proglašava neovisnost. | ||
* Španjolci otkrili rijeku [[La Plata (estuarij)|La Plata]] | * Španjolci otkrili rijeku [[La Plata (estuarij)|La Plata]] | ||
* [[Otomansko Carstvo]] zauzima [[Kurdistan]]. | * [[Otomansko Carstvo]] zauzima [[Kurdistan]]. | ||
* etiopijski [[negus]] [[David II.]] osniva novi glavni grad Entotto. | * etiopijski [[negus]] [[David II.]] osniva novi glavni grad [[Entotto]]. | ||
* konkvistador [[Diego Velázquez de Cuéllar]] osniva [[Havana|Havanu]] na [[Kuba|Kubi]]. | * konkvistador [[Diego Velázquez de Cuéllar]] osniva [[Havana|Havanu]] na [[Kuba|Kubi]]. | ||
* osnovan [[Hivanski kanat]]. | * osnovan [[Hivanski kanat]]. | ||
Posljednja izmjena od 25. siječanj 2026. u 01:57
◄ | 15. stoljeće | 16. stoljeće | 17. stoljeće | ►
◄ | 1480-ih | 1490-ih | 1500-ih | 1510-ih | 1520-ih | 1530-ih | 1540-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1512. | 1513. | 1514. | 1515. | 1516. | 1517. | 1518. | ► | ►►
Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Glazba • Kazalište • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Medicina • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Znanost
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Događaji
- 1. siječnja – nakon smrti Luja XII. na vlast u Francuskoj dolazi Franjo I.
- lipanj – turska invazija na Perziju.
- 5. rujna – Selim zauzima perzijski grad Tabriz.
- 13. rujna – 14. rujna – bitka kod Marignana – vojska Franje I. pobjeđuje Švicarce uz pomoć Mlečana. Francuzi ponovno zauzimaju Milano.
- Slavonski sabor je odbio pomoć banu Petru Berislaviću za obranu prostora južno od Velebita uz obrazloženje da su slavonski staleži po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu, dakle Slavoniju, ali ne i Kraljevinu Hrvatsku. Poslije svega čini se da su ipak odazvali se na poziv, budući vrela spominju koje je po nalogu sabora sakupio podban Alapić. Snažan motiv bila je prijetnja kralja Vladislava da će one koji ne budu slušali bana stići „ljaga vječnoga nevjerstva“ te da će im biti oduzeti posjedi.[1]
- Švedska proglašava neovisnost.
- Španjolci otkrili rijeku La Plata
- Otomansko Carstvo zauzima Kurdistan.
- etiopijski negus David II. osniva novi glavni grad Entotto.
- konkvistador Diego Velázquez de Cuéllar osniva Havanu na Kubi.
- osnovan Hivanski kanat.
- Turci istjeruju Portugalce iz Adena.
- ugušene seljačke bune u Švicarskoj, Austriji i Sloveniji (Koruškoj)
Rođenja
- 4. siječnja – Mikołaj Radziwiłł, poljski plemić (umro 1565.).
- 18. veljače – Valerius Cordus, njemački liječnik (umro 1544.).
- 24. veljače – Johann Weyer, njemački liječnik (umro 1588.).
- 28. ožujka – Sveta Terezija Avilska, španjolska karmelićanka i pjesnikinja (umrla 1582.).
- 21. srpnja – Filip Neri, katolički svetac (umro 1595.).
- 4. listopada – Lucas Cranach mlađi, njemački slikar (umro 1586.).
- Pierre de la Ramée, francuski humanist (umro 1572.).
- Tomé de Sousa, prvi guverner-general Brazila (umro 1573.).
- vjerojatno – Cipriano de Rore, flamanski skladatelj i učitelj (umro 1565.).
Smrti
- 1. siječnja – Luj XII., kralj Francuske (rođen 1462.).
- 6. veljače – Aldo Manuzio, mletački tiskač (rođen oko 1449.).
- listopad – Bartolomeo d'Alviano, mletački general (rođen 1455.).
- 5. studenog – Mariotto Albertinelli, talijanski slikar (rođen 1474.).
- 2. prosinca – Gonzalo Fernández de Córdoba, španjolski general i državnik (rođen 1453.).
- 16. prosinca – Afonso de Albuquerque, portugalski pomorac (rođen 1453.).
- Mengli Giray, kan Krimskog kanata (rođen 1445.).
- Pietro Lombardo, talijanski kipar i arhitekt (rođen 1435.).
- Nezahualpilli, aztečki filozof (rođen 1464.).
- Alonso de Ojeda, španjolski konkvistador (rođen 1466.).
- vjerojatno -Vincenzo Foppa, talijanski slikar (rođen 1430.).
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1515. |
- ↑ Marija Karbić: U povodu 500. obljetnice pogibije slavnoga hrvatskog bana. Svećenik, diplomat i ratnik – vesprimski biskup i hrvatski ban Petar Berislavić . Vijenac MH br. 684 - 21. svibnja 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2026.