Novosibirska oblast: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{Ruski federalni subjekt |' u '{{infookvir ruski federalni subjekt |'
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Novosibirska oblast'''-->{{Ruski federalni subjekt |
<!--'''Novosibirska oblast'''-->{{infookvir ruski federalni subjekt |
| HrvIme = Novosibirska oblast
| HrvIme = Novosibirska oblast
| genitiv = Novosibirske oblasti
| genitiv = Novosibirske oblasti
Redak 41: Redak 41:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* {{ru icon}} [http://www3.adm.nso.ru/ Službene stranice]
* {{rus oznaka}} [http://www3.adm.nso.ru/ Službene stranice]
{{Commonscat|Novosibirsk Oblast}}
 


{{Administrativne podjele Rusije}}
{{Administrativne podjele Rusije}}

Posljednja izmjena od 16. svibanj 2025. u 04:26

Novosibirska oblast
Новосибирская область
 
 
 
Zastava Novosibirske oblasti Grb Novosibirske oblasti

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
... Novosibirsk
Službeni jezici ruski
Politički status Oblast
Savezni okrug Sibirski
Površina
 - ukupno 178,200 km²
Stanovništvo
 - ukupno (2002.) 2,692,251
Vremenska zona
Omsko vrijeme
(UTC + 6/+7))

Novosibirska Oblast (rus. Новосиби́рская о́бласть, Novosibirskaja oblast) je federalni subjekt Rusije (oblast). Upravno središte je grad Novosibirsk.

Novosibirska oblast (površina: 178 200 km²; 2 692 251 stanovnika prema popisu iz 2002. godine) smještena je na jugoistoku Zapadnosibirske ravnice, na podnožju niske visoravni Salair, između rijeka Ob i Irtiš. Novosibirska oblast graniči s Omskom oblasti (zapad), Tomskom oblasti (sjever) i Kemerovskom oblasti (istok). Na jugu i jugozapadu graniči s Altajskim krajem i Kazahstanom. Teritorija oblasti se pruža više od 600 km od zapada na istok i preko 400 km od sjevera na jug. Novosibirska oblast je uglavnom ravničarska; na jugu prevlavaju stepe; na sjeveru prevladavaju ogromne šume s velikim brojem močvara. Postoje mnoga jezera, s najvećima na jugu. Većina rijeka pripada porječju Oba, uglavnom pritokama jezera. Najveća jezera su Čani, Sartlan i Ubinskoje.


Vanjske poveznice