Arboretum: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Arboretum_Trsteno_(by_Pudelek).JPG|thumb|right|[[Arboretum Trsteno]]]] | |||
[[Datoteka:Arboretum_Vinica_(23).JPG|thumb|right|[[Arboretum Opeka]]]] | [[Datoteka:Arboretum_Vinica_(23).JPG|thumb|right|[[Arboretum Opeka]]]] | ||
'''Arboretum''' je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga [[drveće|drveća]] i [[grmlje|grmlja]] koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3585 Arboretum], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5.lipnja 2020.</ref> Razmještaj biljnoga materijala u arboretumima odgovara ekološkima i umjetničkima zahtjevima [[vrtna arhitektura|vrtne arhitekture]]. Arboretum se također može kombinirati i s [[botanički vrt|botaničkima]] i drugima vrtovima. | '''Arboretum''' je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga [[drveće|drveća]] i [[grmlje|grmlja]] koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3585 Arboretum], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5.lipnja 2020.</ref> Razmještaj biljnoga materijala u arboretumima odgovara ekološkima i umjetničkima zahtjevima [[vrtna arhitektura|vrtne arhitekture]]. Arboretum se također može kombinirati i s [[botanički vrt|botaničkima]] i drugima vrtovima. | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
| year = | | year = | ||
| page = | | page = | ||
}}</ref><ref>{{ | }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://arboretum.sfb.bg.ac.rs/funkcijeiznacaj.html |title=Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu – funkcija i značaj |access-date= June 5 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151126063244/http://arboretum.sfb.bg.ac.rs/funkcijeiznacaj.html |archive-date=26. 11. 2015 |url-status=dead |df= }}</ref> | ||
Arboretum koji sadrži samo [[četinjače]], naziva se ''pinetum''. Slična zbirka, koja na jednom mjestu sadržava različite nasade [[vinova loza|vinove loze]] zove se ''viticetum''. Grmove ćemo naći u ''fruticetumu'' ([[latinski jezik|latinski]]: ''frutex'' – grm). | Arboretum koji sadrži samo [[četinjače]], naziva se ''pinetum''. Slična zbirka, koja na jednom mjestu sadržava različite nasade [[vinova loza|vinove loze]] zove se ''viticetum''. Grmove ćemo naći u ''fruticetumu'' ([[latinski jezik|latinski]]: ''frutex'' – grm). | ||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
[[Datoteka:Sumarski_Fakultet_Bg_arboretum.jpg|thumb|[[Spomenik prirode Arboretum Šumarskog fakulteta|Arboretum]] [[Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Šumarskog fakulteta]] u [[Beograd]]u]] | [[Datoteka:Sumarski_Fakultet_Bg_arboretum.jpg|thumb|[[Spomenik prirode Arboretum Šumarskog fakulteta|Arboretum]] [[Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Šumarskog fakulteta]] u [[Beograd]]u]] | ||
* [[Spomenik prirode Arboretum Šumarskog fakulteta|Arboretum]] [[Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Šumarskog fakulteta]] u [[Beograd]]u u kojemu raste preko 300 drvenastih vrsta, grmlja i unutarvrsnih taksona, predstavljenih s preko 2000 primjeraka, od toga 218 [[Listopadna šuma|listopadnih]] i 24 [[Četinari|četinarskih]] vrsta. Od ovoga broja 77 su domaće vrste drveća i grmlja, a 146 uvezene. Otvoren je za javnost. Zaštićen je zakonom kao [[Spomenik prirode]] III. kategorije.<ref>[http://www.cukarica.info/index.php?page_id=570&lang=srpski Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> | * [[Spomenik prirode Arboretum Šumarskog fakulteta|Arboretum]] [[Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Šumarskog fakulteta]] u [[Beograd]]u u kojemu raste preko 300 drvenastih vrsta, grmlja i unutarvrsnih taksona, predstavljenih s preko 2000 primjeraka, od toga 218 [[Listopadna šuma|listopadnih]] i 24 [[Četinari|četinarskih]] vrsta. Od ovoga broja 77 su domaće vrste drveća i grmlja, a 146 uvezene. Otvoren je za javnost. Zaštićen je zakonom kao [[Spomenik prirode]] III. kategorije.<ref>[http://www.cukarica.info/index.php?page_id=570&lang=srpski Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> | ||
* Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u [[Novi Sad|Novome Sadu]] predstavlja zbirku isključivo autohtonih vrsta koje rastu na [[Fruška gora|Fruškoj gori]]. Dizajniran je u slobodnome [[Engleski park|pejzažnome stilu]] vrtne umjetnosti.<ref>{{ | * Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u [[Novi Sad|Novome Sadu]] predstavlja zbirku isključivo autohtonih vrsta koje rastu na [[Fruška gora|Fruškoj gori]]. Dizajniran je u slobodnome [[Engleski park|pejzažnome stilu]] vrtne umjetnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pzzp.rs/sr/prirodnjacka-zbirka-i-izlozba/arboretum-pokrajinskog-zavoda.html |title=Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode |access-date = June 5 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150713062204/http://pzzp.rs/sr/prirodnjacka-zbirka-i-izlozba/arboretum-pokrajinskog-zavoda.html |archive-date =13. 07. 2015 |url-status=dead |df= }}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 60: | Redak 60: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* {{cite journal|first=Marilena|last=Idžojtić|author2=Marko Zebec, Igor Poljak|title=Dendrološki i hortikulturna vrijednost Arboretum Lisičine|journal=Croatian Journal of Forest Engineering: Journal for Theory and Application of Forestry Engineering|year=2011|volume=32, 1|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101813|accessdate =June 5 2020|publisher=Šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu|location=Zagreb|issn=1845-5719|ref=harv}} | * {{cite journal|first=Marilena|last=Idžojtić|author2=Marko Zebec, Igor Poljak|title=Dendrološki i hortikulturna vrijednost Arboretum Lisičine|journal=Croatian Journal of Forest Engineering: Journal for Theory and Application of Forestry Engineering|year=2011|volume=32, 1|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101813|accessdate =June 5 2020|publisher=Šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu|location=Zagreb|issn=1845-5719|ref=harv}} | ||
* {{ | * {{Citiranje weba|first=Sanja|last=Kovačić|title=Znate li koje je razlika između botaničkog vrta i arboretuma?|url=http://www.hrt.hr/284599/magazin/znate-li-koje-je-razlika-izmeu-botanickog-vrta-i-arboretuma|work=http://www.hrt.hr|publisher=HRT Magazin|accessdate= June 5 2020|location=Zagreb| date = 16. svibnja 2015.|ref={{harvid|HRT|16. 05. 2015.}}}} | ||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
| Redak 68: | Redak 68: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3585 Arboretum], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] | * [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3585 Arboretum], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] | ||
* [https://proleksis.lzmk.hr/9321/ Arboretum], [[Proleksis enciklopedija]] | * [https://proleksis.lzmk.hr/9321/ Arboretum], [[Proleksis enciklopedija]] | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 20:26
Arboretum je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja.[1] Razmještaj biljnoga materijala u arboretumima odgovara ekološkima i umjetničkima zahtjevima vrtne arhitekture. Arboretum se također može kombinirati i s botaničkima i drugima vrtovima.
Etimologija
Riječ arboretum dolazi od latinskih riječi arbor, arboris, što znači drvo.
Funkcija i sadržaj arboretuma
Osim znanstveno-obrazovne arboretum ima i dekorativnu dekorativne ulogu, kao i sanitarno-higijenski značaj. Arboretumi se osnivaju u sklopu različitih relevantnih institucija ili botaničkih vrtova, ali se mogu podizati i kao javne zelene površine – parkovi.
- Znanstveno-obrazovna funkcija ogleda se u mogućnosti odvijanja praktične nastave iz relevantnih područja (botanika, šumarstvo i sl). U njemu se proučavaju biološka svojstva drvenastih vrsta i njihovi međusobni odnosi i vrše druga multidisciplinarna istraživanja. U Hrvatskoj su svi arboretumi zakonom zaštićeni.
- Dekorativna funkcija arboretum ispunjava uklapajući se u sustav zelenila okolnoga prostora. Svojima kompozicionima rješenjima i raznovrsnošću biljaka svakako doprinosi u velikoj mjeri pejzažu, a svakako predstavlja reprezentativnu zelenu površinu.
- Sanitarno-higijenska funkcija zasniva se na činjenici da su arboretumi najčešće velike zelene površine i samime time imaju veliki utjecaj na smanjenje onečišćenja zraka, smanjenju buke, regulaciju temperature i vlažnosti zraka i druge vrste zagađenja.[2][3]
Arboretum koji sadrži samo četinjače, naziva se pinetum. Slična zbirka, koja na jednom mjestu sadržava različite nasade vinove loze zove se viticetum. Grmove ćemo naći u fruticetumu (latinski: frutex – grm).
Arboretum i botanički vrt
Arboretumi su botanički vrtovi u kojima se uzgajaju samo drvenaste vrste – drveće i grmlje, dok se u botaničkima vrtovima u šireme smislu uzgajaju raznovrsnije biljke. U arboretumima najčešće nema staklenika, već se biljke sade na otvorenome.[4]
Pri podizanju arboretuma kriteriji za izbor biljaka se razlikuju od onih u hortikulturnome oblikovanju drugih prostora, kao što su parkovi, perivoji i vrtovi, jer ako se osim znanstvene i obrazovne funkcije vodi računa i o estetskome izgledu, arboretum neće biti samo skupina bez reda posađenih eksperimentalnih biljaka, već i prostor ugodan za boravak.[5]
Osim toga, unošenje novih biljnih vrsta u arboretum može doprinijeti bioraznolikosti i širega područja, ali i imati negativne posljedice, zbog čega prije unošenja svake nove vrste neophodno je provjeriti njenu moguću invazivnost.[5]
Arboretumi u svijetu
_JPG1.jpg)
.JPG){kind=link}
.JPG){kind=link}
- Jedan od najstarijih arboretuma u svijetu je Arboretum pri botaničkome vrtu u Tokyju. Smatra se da je ovaj arboretum osnovan prije oko 800 godina.
- Najveća zbirka drvenastih vrsta umjerenoga pojasa nalazi se u sastavu Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu (engleski: Kew Gardens) pored Londona. Osnovani su 1848. godine.
- Među najstarije arboretume u Europi ubraja se Arboretum Trsteno kod Dubrovnika. Osnovala ga je krajem 15. stoljeća dubrovačka plemićka obitelj Gučetić-Gozze. Poznat je po zbirci sredozemnih i egzotičnih biljaka. Kao spomenik prirode zaštićen je od 1948. godine.[1]
U Hrvatskoj
Prvi arboretum na svijetu jest onaj u Trstenom; sa sigurnošću se može reći da je 1492. godine već postojao. Tada izgrađeni 15 metara dugi akvedukt još je i danas u funkciji.
Danas u Hrvatskoj postoje četiri arboretuma: Arboretum Trsteno kraj Dubrovnika, Arboretum Lisičine u selu Lisičine kraj Voćina u Slavoniji, Arboretum Opeka u općini Vinica kod Varaždina i Arboretum Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu.
U Srbiji
- Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu u kojemu raste preko 300 drvenastih vrsta, grmlja i unutarvrsnih taksona, predstavljenih s preko 2000 primjeraka, od toga 218 listopadnih i 24 četinarskih vrsta. Od ovoga broja 77 su domaće vrste drveća i grmlja, a 146 uvezene. Otvoren je za javnost. Zaštićen je zakonom kao Spomenik prirode III. kategorije.[6]
- Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novome Sadu predstavlja zbirku isključivo autohtonih vrsta koje rastu na Fruškoj gori. Dizajniran je u slobodnome pejzažnome stilu vrtne umjetnosti.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Arboretum, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 5.lipnja 2020.
- ↑ Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ
- ↑ Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu – funkcija i značaj. Pristupljeno June 5 2020.
- ↑ HRT i 16. 05. 2015..
- ↑ 5,0 5,1 Idžojtić 2011, str. 199.
- ↑ Arboretum Šumarskog fakulteta u Beogradu, pristupljeno 5. lipnja 2020.
- ↑ Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. Pristupljeno June 5 2020.
Literatura
- • Nepoznat parametar:
ref
• Nepoznat parametar:issn
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarpublishernije dopušten u klasijournal
• Parametarlocationnije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - • Nepoznat parametar:
ref
• Parametarlocationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb