Asirska domovina: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png|mini|desno|250px|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]] | |||
[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg|mini|desno|250px|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]] | [[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg|mini|desno|250px|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]] | ||
'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige|ref=harv |last=Donabed |first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|language=eng.|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige |author=Carl Skutsch|language=eng.|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 |year=2013 |publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/> | '''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige|ref=harv |last=Donabed |first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|language=eng.|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige |author=Carl Skutsch|language=eng.|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 |year=2013 |publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/> | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 00:33
Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadni Iran i odnedavno sjeveroistočna Sirija.[1][2] Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu sve donedavno bilo je u Asirskom trokutu, regiji koja obuhvaća Ninivsku ravnicu te regije južni Hakkari i Barwari.[3] Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine traže za stvaranje neovisne nacionalne države.[4][1]
Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije Ahemenidske, Seleukovske, partske, rimske i Sasanidske provincije Asirije (Athura/Asuristan) koja je postojala od 25. st. pr. Kr. i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen arapskim osvajanjem Iraka kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke Baasa 2003. godine i suočeni s islamističkim nasiljem protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za asirsku neovisnost ili autonomiju. [5]
Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.
Vidi
- Popis asirskih plemena
- Gornja Mezopotamija
- Levant
- Velika Sirija
- Irački Kurdistan
- Jazirska regija
- Plodni polumjesec
- Asirski kontinuitet
- Bet-Nahrain
- Prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku
- Asirski pokret za neovisnost
Izvori
- ↑ 1,0 1,1
• Nepoznat parametar:
ref - ↑ Carl Skutsch (2013) Encyclopedia of the World's Minorities. https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149.
- ↑ The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)
- ↑ Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)
- ↑
• Parametar
chapternije dopušten u klasibook