Bisko

Bisko
Bisko Bisko na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad	Trilj
Nadmorska visina	340 m
Zemljopisne koordinate	43°34′48″N 16°40′55″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	470
Pošta	21232 Dicmo
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Bisko Bisko na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Bisko je hrvatsko selo smješteno na području Cetinske krajine, u Zagori. Upravno se vodi kao sastavni dio grada Trilja (Splitsko-dalmatinska županija).

Naselje Bisko koje teritorijalno pripada gradu Trilju prostorno obuhvaća zaseoke ili dijelove naselja: Donji Kraj, Gornji Kraj, Grmljani i Mirić.

Stanovništvo

Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo ovog sela su Hrvati, a većina stanovništva izjasnila se kao pripadnici Rimokatoličke crkve.

Kretanje broja stanovnika naselja Bisko za razdoblje od 1857. do 2001. godine
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:800 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 474
bar:1869 from:0 till: 458
bar:1880 from:0 till: 475
bar:1890 from:0 till: 517
bar:1900 from:0 till: 605
bar:1910 from:0 till: 610
bar:1921 from:0 till: 586
bar:1931 from:0 till: 627
bar:1948 from:0 till: 587
bar:1953 from:0 till: 604
bar:1961 from:0 till: 564
bar:1971 from:0 till: 578
bar:1981 from:0 till: 514
bar:1991 from:0 till: 509
bar:2001 from:0 till: 470

PlotData=

bar:1857 at: 474 fontsize:S text: 474 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 458 fontsize:S text: 458 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 475 fontsize:S text: 475 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 517 fontsize:S text: 517 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 605 fontsize:S text: 605 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 610 fontsize:S text: 610 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 586 fontsize:S text: 586 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 627 fontsize:S text: 627 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 587 fontsize:S text: 587 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 604 fontsize:S text: 604 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 564 fontsize:S text: 564 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 578 fontsize:S text: 578 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 514 fontsize:S text: 514 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 509 fontsize:S text: 509 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 470 fontsize:S text: 470 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Napomena: Podaci o broju stanovnika za razdoblje od 1869. do 1981. godine ne sadržavaju podatke za dio naselja Liska koje se do tada popisivalo sa naseljem Dugopolje a 1991. godine je pripojeno naselju Bisko.

Crkva

Zaštitnik župe je sv. Mihovil. U crkvenom ustrojstvu do 1964. godine župa je pripadala Cetinskom dekanatu, a danas pripada dekanatu Klis u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

Povijest

Ako se prihvati publikacija Stjepana Gunjače o mjestu gdje su se sukobili ban Ivan Babonić i Mladen II. Bribirski, Bisko se prvi put spominje u svibnju 1322. godine.

Općenito, podaci o seoskom stanovništvu unutrašnje Dalmacije iz razdoblja prije kraja 17. stoljeća vrlo su rijetki i oskudni. Stoga popis bišćanskih kuća iz 1572. godine, s navedenim imenima i patronimima njihovih domaćina, imaju paradigmaticno značenje. Popis kuća u Bisku, uklopljen u dukalu iz 1572. i Stanje duša iz 1725. godine, pokazuju da se u Bisku zadržalo starosjedilačko stanovništvo i tijekom osmanskog vladanja ovim krajem.

U vrijeme osmanske vlasti, Bisko je pripadalo Kliškom sandžaku, sve do oslobodenja tijekom Morejskog rata (1684./99.), kad je u okviru Sinjske providurije došlo pod mletačku vlast. Tako se starosjedilačko stanovništvo u Bisku održalo i u vrijeme velikih migracija koje su zadesile sinjski kraj u doba povlačenja osmanske granice u dublju unutrašnjost koncem 17. i početkom 18. stoljeća. Od osmanskog zaposjedanja kontinentalne Dalmacije do početka 17. stoljeća nisu prestajali, jači ili slabiji, granični sukobi izmedu Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, pa je ovaj prostor gotovo dva stoljeća bio poprište "malih ratova", a to je utjecalo na njegov društveno-gospodarski razvoj.

Nakon zauzimanja Sinja 1686. godine, Mlečani su zagospodarili plodnom, ali gotovo napuštenom krajinom. Pod vodstvom franjevaca Sinjska krajina je naseljena stanovništvom iz Rame i drugih krajeva pod osmanskom vlašcu. Kako bi napučili opustjela područja, Mlečani su uz pomoć vojnih upada krajišnika poticali prelazak stanovništva iz okolice Livna, Duvna i Rame u Sinjsku krajinu (seoba 1688.). U ratu je razrušeno mnogo naselja, a stalne borbe vezale su velik broj ljudi na obranu. Uz ovu, intenzivniju imigraciju, zabilježene su i imigracije Bišcana i Poljičana u opustjela sela sinjskog kraja. Naime, nakon Mletačko-osmanskog rata (1714/8.) i pomicanja osmanske granice dublje u unutrašnjost prema sadašnjoj granici s Bosnom i Hercegovinom, neke su stare bišćanske obitelji od mletačkih vlasti dobile zemlju, pašnjake i staništa u selima preko rijeke Cetine, na podrucju tada vrlo prostrane župe Tijarica (sela Strizirep, Apatovac, Medići, Voštane i sama Tijarica), i ondje se nastanile. Usto su mnoge bišćanske obitelji, takoder zbog zasluga u ratovima na strani Mlečana, dobile zemljišne posjede u obližnjem Sinjskom polju.

Veći broj arhivskih dokumenata svjedoči da je Bisko jedino selo u Sinjskoj krajini za koje se pouzdano zna da su se u njemu, u stoljećima osmanske vladavine, održali starosjedioci, sačuvali svoju staru crkvu, vlastitu župu i, barem od 1618. godine ako ne i prije, posebnog župnika glagoljaša. Najstariji poznati podaci o stanovništvu Biska datiraju iz 1572. godine, kada mještani sela Bisko, posredstvom smederevskog biskupa Nikole Ugrinovića (oko 1526-1604), upućuju molbu Veneciji da ih Mletačka Republika primi pod svoju vlast i zaštitu. Tada u Bisku ima šest kuća sa stotinjak stanovnika. Prema popisu župljana Biska iz 1625. godine, selo je imalo 130 “duša od pričesti” (prema tadašnjim crkvenim propisima to su bile osobe u dobi od dvanaest i više godina). Na temelju dobne strukture karakteristicne za predtranzicijsku etapu razvoja stanovništva možemo procijeniti da je 1625. godine Bisko imalo izmedu 160 i 170 stanovnika.

Prema mletačkom popisu iz 1709. stanovništvo Biska bilo je u banderiji Marka Sučića Akrapa koja je sačinjavala 36 obitelji s 209 članova i 19 prezimena (Sučić, Roguljić, Dadić, Janković, Vrgoč, Benković, Sandreković, Mrkonjić Anđelić, Ćajić,Gačić , Ercegovac, Pranjić, Petrović, Bulatović, Vidović, Đonlić, Sarkolović, Kovačević, Bradarić i Terzić).

Gospodarstvo

Stanovništvo se nekada bavilo poljoprivredom i uzgojem stoke. Danas se sve više napuštaju ove djelatnosti.

Literatura

• Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, Trilj, 2003. ISBN 953-98664-2-1

Vanjske poveznice

• Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr

Nedovršeni članak Bisko koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.