Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Marek: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u ''
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ivan Marek'''-->'''Ivan Marek''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[Znanost u 1863.|1863.]] – [[Zagreb]], [[11. studenog]] [[Znanost u 1936.|1936.]]) je bio [[hrvat]]ski [[kemičar]].<ref name="LZMK">{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38839 |title=Marek, Ivan |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>
'''Ivan Marek''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[Znanost u 1863.|1863.]] – [[Zagreb]], [[11. studenog]] [[Znanost u 1936.|1936.]]) je bio [[hrvat]]ski [[kemičar]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38839 |title=Marek, Ivan |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>


== Životopis ==  
== Životopis ==  

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:40

Ivan Marek (Zagreb, 16. siječnja 1863.Zagreb, 11. studenog 1936.) je bio hrvatski kemičar.[1]

Životopis

Diplomirao na Mudroslovnome (Filozofskome) fakultetu u Zagrebu (1886.), radio u Zemunu (gdje je prije njega službovao Julije Domac, a učenikom mu je bio Franjo Hanaman), od 1898. bio je profesor Graditeljske i obrtne škole u Zagrebu. Na prijedlog Vladimira Njegovana zaposlio se 1919. u tada osnovanoj Tehničkoj visokoj školi (poslije Tehnički falkutet) u Zagrebu, gdje je 1920. postao redoviti profesor organske kemije. Od 1922. do umirovljenja 1935. bio je predstojnik Zavoda za organsku kemiju Kemičko-inženjerskog odjela Tehničke visoke škole (poslije Kemijsko-tehnološkog odjela Tehničkoga fakulteta, danas Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu). Bavio se prirodnim spojevima, elementarnom analizom organskih spojeva i određivanjem parafina u asfaltu. Usavršio je peć za elementarnu analizu uvođenjem električnoga mjesto plinskog zagrijavanja te spaljivanjem uzorka bez upotrebe katalizatora (tzv. Marekova peć).

Izvori

Vanjske poveznice

  • Marek, Ivan.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine