Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Fikret Amirov: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Fikret Amirov'''-->'''Fikret Amirov''', istaknuti sovjetski azerbajdžanski [[skladatelj]], [[narodni umjetnik SSSR-a]] i dobitnik Lenjinove i [[Staljinova nagrada|Staljinove nagrade]]. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog [[folklor]]a, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno [[simfonija|simfonijska]] djela i recitale za [[glasovir]].
Fikret Amirov''', istaknuti sovjetski azerbajdžanski [[skladatelj]], [[narodni umjetnik SSSR-a]] i dobitnik Lenjinove i [[Staljinova nagrada|Staljinove nagrade]]. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog [[folklor]]a, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno [[simfonija|simfonijska]] djela i recitale za [[glasovir]].


Skladati je počeo još u [[pubertet]]u, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod [[Voronjež]]a, nakon čega se vraća u [[Baku]] gdje završava glazbenu akademiju.  
Skladati je počeo još u [[pubertet]]u, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod [[Voronjež]]a, nakon čega se vraća u [[Baku]] gdje završava glazbenu akademiju.  

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 13:02

Fikret Amirov, istaknuti sovjetski azerbajdžanski skladatelj, narodni umjetnik SSSR-a i dobitnik Lenjinove i Staljinove nagrade. Svoja djela stvarao je pod snažnim utjecajem azerbajdžanskog folklora, napose azerskih narodnih napjeva i arapske melodike. Stvarao je pretežno simfonijska djela i recitale za glasovir.

Skladati je počeo još u pubertetu, a kao devetnaestogodišnjak odlazi na bojište i biva ranjen kod Voronježa, nakon čega se vraća u Baku gdje završava glazbenu akademiju.

Najpoznatijim djelom postaje mu balet »Tisuću i jedna noć« s izraženom arapsko-azerskom melodikom, za potrebe skladanja kojeg je i putovao Egiptom, Jemenom, Irakom i ostatkom Arabije. Mnoga djela praizvela mu je Houstonska simfonija na čelu sa znamenitim Leopoldom Stokowskim. Obilježja arapskog i azerskog folklora prisutna su i u »Koncertu na arapsku temu za glasovir i orkestar« te »Pjesmi slijepog Arapa« s razvidnim utjecajima Rimski-Korsakova i Hačaturjana.[1]

Izvori

  1. Garibova, Jala; Azimov, Farjan. Folk Melodies and Symphonic Masterpieces Azerbaijan International, br. IV (zima 1997.), god. V

Vanjske poveznice