More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Chirino''' (Cherino, Cumbaraja), neklasificirana porodica indijanskih jezika koja obuvača istoimeno pleme i jezik iz [[Ekvador]]a. Jezik chirino Mason [[1950.]] klasificira u veliku porodicu [[Macro-Chibchan]], Rivet i Loukotka ([[1952.]]) vode kao jednu od 108 južnoameričkih porodica. Neki jezikoslovci danas ga povezuju sa jezikom Indijanaca [[Candoshi]] i [[Murato]], u širu grupu Candoshi-Chirino, a uz jezike jívaro, [[cahuapanan]] i [[cofán]] u veliku porodicu [[jivaroan]]. | |||
Teritorij Chirino Indijanaca prostirao se uz rijeku [[Chinchipe]] i istočno od nje. Od njihovih riječi očuvale su se samo ''yungo'' (water; [[voda]]); ''yugato'' (maize; [[kukuruz]]); ''xumás'' (firewoosd; drvo za ogrjev) i ''paxquiro'' (grass; [[trava]]). Svi jezici u području Jaena i Bague nestali su u 16. stoljeću <ref>[http://books.google.com/books?id=LjPrXSkf8wMC&pg=PA406&lpg=PA406&dq=aconipa&source=web&ots=OrgdluXFfl&sig=fOa1JR0Y1qcQ-gE8N7gJiD6jWyQ&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result#PPA406,M1, Willem F. H. Adelaar, Pieter Muysken, The Languages of the Andes]</ref>. | Teritorij Chirino Indijanaca prostirao se uz rijeku [[Chinchipe]] i istočno od nje. Od njihovih riječi očuvale su se samo ''yungo'' (water; [[voda]]); ''yugato'' (maize; [[kukuruz]]); ''xumás'' (firewoosd; drvo za ogrjev) i ''paxquiro'' (grass; [[trava]]). Svi jezici u području Jaena i Bague nestali su u 16. stoljeću <ref>[http://books.google.com/books?id=LjPrXSkf8wMC&pg=PA406&lpg=PA406&dq=aconipa&source=web&ots=OrgdluXFfl&sig=fOa1JR0Y1qcQ-gE8N7gJiD6jWyQ&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result#PPA406,M1, Willem F. H. Adelaar, Pieter Muysken, The Languages of the Andes]</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 13:24
Chirino (Cherino, Cumbaraja), neklasificirana porodica indijanskih jezika koja obuvača istoimeno pleme i jezik iz Ekvadora. Jezik chirino Mason 1950. klasificira u veliku porodicu Macro-Chibchan, Rivet i Loukotka (1952.) vode kao jednu od 108 južnoameričkih porodica. Neki jezikoslovci danas ga povezuju sa jezikom Indijanaca Candoshi i Murato, u širu grupu Candoshi-Chirino, a uz jezike jívaro, cahuapanan i cofán u veliku porodicu jivaroan.
Teritorij Chirino Indijanaca prostirao se uz rijeku Chinchipe i istočno od nje. Od njihovih riječi očuvale su se samo yungo (water; voda); yugato (maize; kukuruz); xumás (firewoosd; drvo za ogrjev) i paxquiro (grass; trava). Svi jezici u području Jaena i Bague nestali su u 16. stoljeću [1].
Područje nastanjeno Chirinosima prvi istražuju Alonso de Alvarado (1535) i Juan Porcel između 1545 i 1546. te Diego Palomino 1548. koji ostavlja nešto podataka o njima. Za njih kaže da žive u velikim kućama a bave se uzgojem kukuruza, manioke, slatkog krumpira i drugog bilja, a oko kuća uzgajaju voće i palme. Chirino po Palominu imaju i nešto ljama iz čije vune sebi tkaju košulje. Bili su ratoborni, priznavali su ratne vođe, a političke organizacije nisu imali. Od oružja imali su koplja, kijače i štitove. Nije ih bilo više od 3.000 [2].