Centurijacija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Centurijacija''' (prema lat. centurio: stotnija) ili '''limitacija''' (lat. limitatio: ograničenje), [[antika|antička]] tehnika [[katastar]]ske [[premjera|premjere]] [[poljoprivredno zemljište|poljoprivrednog zemljišta]].<ref name="Matijašić">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=506 Istarska enciklopedija] R. Matijašić : ''centurijacija'' (pristupljeno 29. kolovoza 2019.)</ref> | |||
Primjenjivala se pri osnivanju novih naseobina ([[kolonija]]), radi podjele zemlje kolonistima. Premjeravano zemljište je dijeljeno na pravilne pravokutne ili četvorinaste čestice. I danas se tragove centurijacije može razaznati na katastarskim i topografskim zemljovidima i zračnim snimcima. Osim toga [[krajobrazna arhitektura|krajobraz]] je time čovjek oblikovao, jer ju prate međe, putovi i ceste koji slijede tu katastarsku mrežu.<ref name="Matijašić"/> | Primjenjivala se pri osnivanju novih naseobina ([[kolonija]]), radi podjele zemlje kolonistima. Premjeravano zemljište je dijeljeno na pravilne pravokutne ili četvorinaste čestice. I danas se tragove centurijacije može razaznati na katastarskim i topografskim zemljovidima i zračnim snimcima. Osim toga [[krajobrazna arhitektura|krajobraz]] je time čovjek oblikovao, jer ju prate međe, putovi i ceste koji slijede tu katastarsku mrežu.<ref name="Matijašić"/> | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 20:20
Centurijacija (prema lat. centurio: stotnija) ili limitacija (lat. limitatio: ograničenje), antička tehnika katastarske premjere poljoprivrednog zemljišta.[1]
Primjenjivala se pri osnivanju novih naseobina (kolonija), radi podjele zemlje kolonistima. Premjeravano zemljište je dijeljeno na pravilne pravokutne ili četvorinaste čestice. I danas se tragove centurijacije može razaznati na katastarskim i topografskim zemljovidima i zračnim snimcima. Osim toga krajobraz je time čovjek oblikovao, jer ju prate međe, putovi i ceste koji slijede tu katastarsku mrežu.[1]
Četvorina stranice od 2400 stopa, tj. 710 m (centuria) bila je najčešći osnovni modul ove premjere. Unutar te četvorine bilo je stotinu malih pačetvorina stranice od 240 stopa, tj. 71 m (heredium).[1]
Literatura
- R. Chevallier, La centuriazione romana dell’Istria e della Dalmazia, AMSI, 1961, 9; E. Imamović, Problem centurijacije rimske Istre (Il problema della centuriazione dell’Istria romana), u: Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju, II, Pula 1987.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Istarska enciklopedija R. Matijašić : centurijacija (pristupljeno 29. kolovoza 2019.)