Crna bunika: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja =lightgreen | | boja =lightgreen | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Krumpirovke]] | [[Kategorija:Krumpirovke]] | ||
[[Kategorija:Otrovne biljke]] | [[Kategorija:Otrovne biljke]] | ||
Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 05:30
| Crna bunika | |
|---|---|
| Crna bunika Crna bunika | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Hyoscyamus |
| Vrsta: | H. niger |
| Dvojno ime | |
| Hyoscyamus niger L. | |
Crna bunika (lat. Hyoscyamus niger) otrovna je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice Solanaceae[1]. Raste širom Europe, u sjevernoj Africi te Aziji. Sadrži otrovne alkaloide hioscijamin, atropin i skopolamin, najviše u korijenu.
Povijest
Crna je bunika kroz povijest korištena za dobivanje anestetika, te u magijske svrhe, najčešće u kombinaciji sa velebiljem, kužnjakom i mandragorom. Korištenje je biljke zabilježeno već kod Plinija i Dioskurida. Prije hmelja korištena je za aromatiziranje piva.
Dodatna literatura
wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Priroda i biljke pristupljeno 6. ožujka 2019