Amfora: razlika između inačica
m no summary specified |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Amphorae.jpg|thumb|right|250px|Amfore]] | |||
[[File:Gradski muzej Makarska - amfore.jpg|thumb|right|250px|Zbirka amfora u Gradskom muzeju Makarska]] | [[File:Gradski muzej Makarska - amfore.jpg|thumb|right|250px|Zbirka amfora u Gradskom muzeju Makarska]] | ||
'''Amfora,''' antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske. | '''Amfora,''' antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 10:05
Amfora, antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske.
Amfore se često pronalaze prilikom podmorskih arheoloških istraživanja u svim dijelovima Jadrana i Mediterana. Na primjer, hidroarheološka zbirka u Gospinoj batariji u gradu Visu sadrži 634 amfore izronjene u uvali Vela svitinja na sjevernoj strani otoka Visa.[1]
Vidi
Izvori
- ↑ Boris Čagro, Issa, povijesno arheološki vodič, Arheološki muzej, Split, 2004., str. od 35 do 37, ISBN 953-7174-02-6