Svitak: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 06:07

Svitak može značiti:

svitak je oblik antičke (lat. volumen) i srednjovjekovne (lat. rotulus) knjige. Pojavio se kao papirusni svitak u drevnom Egiptu, zatim su ga preuzeli stari Grci pa Rimljani. Prevladavao je kao oblik knjige do 4. stoljeća kada ga je zamijenio pergamentni kodeks. Pisaća podloga svitaka prvotno je i uobičajeno bio papirus, a poslije se, iako rjeđe, i pergament oblikovao kao svitak. Papirus i pergament namatali su se oko štapića (lat. umbiculus). U antičko doba pisalo se samo na jednoj strani, i to u stupcima (okomito na duljinu), a u srednjem vijeku duljinom svitka. Svitke ispisane s obiju strana nazivamo opistografi.
svitak (biologija), u biologiji, je posebna struktura cilindrična oblika (lat. chorda dorsalis ili notochorda) koja se pruža poput osovine duž leđne strane tijela svitkovaca i zajedničko je i tipično obilježje toga životinjskoga koljena. Građen je od posebne vrste vezivnoga tkiva (kordoidno tkivo), a razvija se iz endoderma. Svitkoglavci i neki niži kralježnjaci imaju ga tijekom cijeloga života. Kod ostalih kralježnjaka svitak je organ embrionalne faze razvoja (zametak) i iz njega se razvija kralježnica odrasle jedinke.
svitak, u elektrotehnici, jest električna zavojnica. ^[1]

Izvori

↑ svitak, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.

[1] svitak, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Svitak'''-->'''Svitak''' može značiti:
+Svitak''' može značiti:
 * svitak je oblik [[Antika|antičke]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''volumen'') i [[Srednji istok|srednjovjekovne]] (lat. ''rotulus'') [[knjiga|knjige]]. Pojavio se kao [[papirus]]ni svitak u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], zatim su ga preuzeli [[Stara Grčka|stari Grci]] pa [[Antički Rim|Rimljani]]. Prevladavao je kao oblik knjige do 4. stoljeća kada ga je zamijenio [[pergament]]ni [[kodeks]]. Pisaća podloga svitaka prvotno je i uobičajeno bio papirus, a poslije se, iako rjeđe, i pergament oblikovao kao svitak. Papirus i pergament namatali su se oko štapića (lat. ''umbiculus''). U antičko doba pisalo se samo na jednoj strani, i to u stupcima (okomito na duljinu), a u srednjem vijeku duljinom svitka. Svitke ispisane s obiju strana nazivamo opistografi.
 * [[svitak (biologija)]], u [[biologija|biologiji]], je posebna struktura [[cilindar|cilindrična]] oblika (lat. ''chorda dorsalis'' ili ''notochorda'') koja se pruža poput osovine duž leđne strane tijela [[Svitkovci|svitkovaca]] i zajedničko je i tipično obilježje toga [[Koljeno (taksonomija)|životinjskoga koljena]]. Građen je od posebne vrste [[Vezivno tkivo|vezivnoga tkiva]] (kordoidno tkivo), a razvija se iz [[endoderm]]a. Svitkoglavci i neki niži [[kralježnjaci]] imaju ga tijekom cijeloga života. Kod ostalih kralježnjaka svitak je organ embrionalne faze razvoja ([[zametak]]) i iz njega se razvija [[kralježnica]] odrasle jedinke.