Iperit: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 05:52

Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana. Osim što uzrokuje stvaranje plikova na koži, iperit je težak stanični otrov koji oštećuje kapilare.

Upotrebom u bitkama za flamanski grad Ypres 1917. godine u Prvom svjetskom ratu započeo je novi oblik modernog ratovanja i razvijanje novih vrsta bojnih otrova koji su doveli do suvremenog kemijskog i biološkog oružja. Iperit je korišten i u Talijanskoj invaziji na Abesiniju, Drugom japansko-kineskom ratu te Iračko-iranskom ratu. Međunarodnom Konvencijom o kemijskom oružju iz 1993. sumporni iperiti (skupina bojnih otrova) zabranjeni su te se ne smiju upotrebljavati kao kemijsko oružje. Unatoč zabrani, u svojoj okupaciji Bliskog istoka upotrebljavala ga je Islamska Država

Nakon Prvog svjetskog rata pokusno se upotrebljavao radi dokazivanja sposobnosti potiskivanja hematopoeze, stvaranja krvnih stanica. Sposobnost usporavanja i otežavanja hematopoeze dokazana je nakon obdukcije i autopsije tijela 75 vojnika preminulih od začepljavanja ili oštećivanja kapilara. Ubrzo se odustalo od njegove primjene u medicini, nakon što liječenje Hodgkinsonove bolesti i leukemije azotnim iperitom nije dalo zadovoljavajući ishod.

Vanjske poveznice

Iperit Natuknica u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav krleža
Treatment of Mustard Gas Burns British Medical Journal (1946.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Iperit'''-->[[Datoteka:Sulfur-mustard-3D-balls.png|mini|desno|Molekulski ustroj iperita]]
+[[Datoteka:Sulfur-mustard-3D-balls.png|mini|desno|Molekulski ustroj iperita]]
 [[Datoteka:Blister-arm.jpg|mini|desno|Plikovi na koži uzrokovani iperitom]]
 '''Iperit''', nazvan prema flamanskom gradu [[Ypres]]u, službenog imena '''diklordietil-sulfid''', bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog [[ledište|ledišta]] (oko 14°C) i [[vrelište|vrelišta]] (od 216-218°C) koja se ne miješa s [[voda|vodom]], ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana. Osim što uzrokuje stvaranje plikova na [[koža|koži]], iperit je težak stanični otrov koji oštećuje [[kapilare]].