Momoeria: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Mo(.*)'''-->' u ''
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Momoeria'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Momoeria, proslava Nove godine u osam sela Kozanija, Zapadna Makedonija, Grčka
|ime baštine = Momoeria, proslava Nove godine u osam sela Kozanija, Zapadna Makedonija, Grčka
|slika = 20111230 Mwmogeroi street theater new year pontic tradition Komotini West Thrace Greece.ogv
|slika = 20111230 Mwmogeroi street theater new year pontic tradition Komotini West Thrace Greece.ogv
Redak 20: Redak 20:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


* [https://www.youtube.com/watch?v=zWevfCgboSM Info video] na youtube.com {{gr}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zWevfCgboSM Info video] na youtube.com {{nje oznaka}}
* [http://www.iandriopoulos.com/momoeria/ Kolekcija fotografija] {{gr}}
* [http://www.iandriopoulos.com/momoeria/ Kolekcija fotografija] {{nje oznaka}}


{{Svjetska baština u Grčkoj}}
{{Svjetska baština u Grčkoj}}

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:00

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Momoeria (grčki: Μωμο'έρων) ili momogeroi (Μωμόγεροι), odnosno momoeroi (Μωμόεροι), je proslava Nove godine u osam sela Kozanija, periferija Zapadna Makedonija, Grčka. Plesači momoerije su skupina od 30 mladića koji predstavljaju svećenike Moma (boga smijeha i satire) ili zapovjednike Aleksandra Velikog sa šljemovima, oklopnim suknjama, tradicionalnom obućom i ukrašenim štapovima. Oni od 25. prosinca do 5. siječnja plešu na ulicama sela i obilaze domove ljudi uz pratnju glazbe, obično gajdi. U plesu slušaju zapovjedi zapovjednika kako bi udobrovoljili sile prirode protiv opasnosti za stoku i seljane. Glumci oko plesača izvode dobru znanu satiričnu predstavu (kao što je „Starac i vrag”) koje su gledatelji pozvani da zadirkuju stvarajući zabavno okružje. Proslava ima vrhunac na trgu gdje se svi okupe i zajedno pjevaju i plešu oko vatre do jutra.

Ovaj običaj datira iz predkršćanskog doba, a kasnije su ga „kristijanizirali” Pontski Grci, koji su živjeli na obalama Crnog mora i na Pontskim planinama sjeveroistočne Anatolije[1].

Momoeria je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2016. god[2].

Izvori

  1. ↑ Macedonian custom makes UNESCO Cultural Heritage List, greekcitytimes.com 2. prosinca 2016. (eng.) Pristupljeno 2. kolovza 2018.
  2. ↑ Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 2. kolovoza 2018.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Grčkoj
Kulturna dobra (16)
Arheološki lokalitet Aigai (Vergina) (1996.) • Akropola (Atena) (1987.) • Hram Apolona Epikura u Bassai (1986.) • Manastir Dafni, Hosios Loukas i Nea Moni na Hiosu (1990.) • Del (1990.) • Delfi (1987.) • Asklepijevo svetište u Epidauru (1988.) • Arheološki lokalitet Filipi (2016.) • Stari dio grada Krfa (2007.) • Mikena i Tirint (1999.) • Mistras (1989.) • Olimpija (1989.) • Srednjovjekovni Rod (1988.) • Manastir sv. Ivana Teologa i Špilja Otkrivenja na Patmosu (1999.) • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu (1988.) • Pitagoreion i Heraion na Samu (1992.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Mješovita dobra (2)
Meteora (1988.) • Brdo Atos (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (5)

1) Zajednička svjetska baština Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Portugala i Maroka 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Momoeria&oldid=610836"