Anton Šerf: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Anton Šerf''' ([[Dedonci]], [[17. svibnja]], [[1798.]] – [[Mihalovci]], [[19. lipnja]], [[1882.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] svećenik, pisac, pjesnik, homilet, autor istočnoštajerskoga književnog jezika. | |||
Rođen je kao sin ratara Šümena Šerfa i Marjete Pokan u mjestu Dedonci, u dijelu Radgonskog trokuta, koji je danas u [[Austrija|Austriji]]. Njegovo selo je nedaleko od [[Prekomurje|Prekomurja]] u [[Slovenija|Sloveniji]], gdje se govorio [[prekomurski jezik]]. Istočnoštajerski i prekomurski su inačice istočnoslovenskog jezika, jeezika čiji su autori uz Šerfa, [[Peter Dajnko]], [[Štefan Modrinjak]], [[Gregor Jožef Plohel]], [[Vid Rižner]], [[Koloman Kvas]] i drugi. | Rođen je kao sin ratara Šümena Šerfa i Marjete Pokan u mjestu Dedonci, u dijelu Radgonskog trokuta, koji je danas u [[Austrija|Austriji]]. Njegovo selo je nedaleko od [[Prekomurje|Prekomurja]] u [[Slovenija|Sloveniji]], gdje se govorio [[prekomurski jezik]]. Istočnoštajerski i prekomurski su inačice istočnoslovenskog jezika, jeezika čiji su autori uz Šerfa, [[Peter Dajnko]], [[Štefan Modrinjak]], [[Gregor Jožef Plohel]], [[Vid Rižner]], [[Koloman Kvas]] i drugi. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 10:30
Anton Šerf (Dedonci, 17. svibnja, 1798. – Mihalovci, 19. lipnja, 1882.) slovenski je rimokatolički svećenik, pisac, pjesnik, homilet, autor istočnoštajerskoga književnog jezika.
Rođen je kao sin ratara Šümena Šerfa i Marjete Pokan u mjestu Dedonci, u dijelu Radgonskog trokuta, koji je danas u Austriji. Njegovo selo je nedaleko od Prekomurja u Sloveniji, gdje se govorio prekomurski jezik. Istočnoštajerski i prekomurski su inačice istočnoslovenskog jezika, jeezika čiji su autori uz Šerfa, Peter Dajnko, Štefan Modrinjak, Gregor Jožef Plohel, Vid Rižner, Koloman Kvas i drugi.
Jako rano je upoznao Petra Dajnka i preuzeo njegov pravopis dajnčicu. Pisao je propovijedi i pjesme, iako ove pjesme nisu se udomaćile u krugovima štajerskih Slovenaca. Šerf je bio privržen književnomu jeziku i pravopisu Petra Dajnka. Kada Anton Martin Slomšek je zabranio dajnčicu, Šerf privatno dalje upotrebljavao dajnčicu.
Bio je kapelan u mnogim mjestima slovenske Štajerske.
Godine 1838. je postao župnik u Svetinjama kod Mihalovca.
1876. godine je odišao u mirovinu.
Djela
- Pad no zdig чloveka (Padanje i uspon čovjeka), 1832.
- Predge na vse nedele no svetke celega kerȣŋko-katolȣkega cirkvenega leta (Propovijedi na svaku nedjelju i blagdan sve kršćanske katoličke crkvene godine), 1835.
- Cvetŋak ali roxŋek (Cvetnjak ili ružičnjak), 1835.