Sveti Konstantin i Helena (ljetovalište): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sveti Konstantin i Helena (ljetovalište)'''-->{{Naselje
<!--'''Sveti Konstantin i Helena (ljetovalište)'''-->{{Infookvir naselje
| ime =Sveti Konstantin i Helena
| ime =Sveti Konstantin i Helena
| ime_genitiv  
| ime_genitiv  
Redak 44: Redak 44:


Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni [[manastir]] sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, [[Euxinograd]] kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt [[Sveučilište u Sofiji|Sveučilišta u Sofiji]], također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju [[križari]] 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom [[Drugo Bugarsko Carstvo|
Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni [[manastir]] sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, [[Euxinograd]] kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt [[Sveučilište u Sofiji|Sveučilišta u Sofiji]], također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju [[križari]] 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom [[Drugo Bugarsko Carstvo|
Drugog Bugarskog Carstva]] koju su posjećivali [[venecija]]nski, [[Genova|genoveški]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] i [[bizant]]ski trgovački brodovi.<ref name="standartnews.com">{{cite news |url=http://standartnews.com/archive/2006/03/18/supplement/s4738_7.htm |publisher=Стандарт |title=Златни перпери под царския дворец |language=bugarski |accessdate=4. svibnja 2007.|date=18. ožujka 2006.}}</ref>
Drugog Bugarskog Carstva]] koju su posjećivali [[venecija]]nski, [[Genova|genoveški]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] i [[bizant]]ski trgovački brodovi.<ref name="standartnews.com">{{Citiranje novina |url=http://standartnews.com/archive/2006/03/18/supplement/s4738_7.htm |publisher=Стандарт |title=Златни перпери под царския дворец |language=bugarski |accessdate=4. svibnja 2007.|date=18. ožujka 2006.}}</ref>


==Galerija==
==Galerija==
Redak 51: Redak 51:
Image:Grand Hotel Varna.JPG|Grand Hotel Varna
Image:Grand Hotel Varna.JPG|Grand Hotel Varna
Image:Constantine and Helena hotel IFB.jpg|Hotel Azalia
Image:Constantine and Helena hotel IFB.jpg|Hotel Azalia
File:Hotel-Roubin.jpg|Hotel Roubin
Datoteka:Hotel-Roubin.jpg|Hotel Roubin
</gallery>
</gallery>
==Izvor==
==Izvor==

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:45

Sveti Konstantin i Helena
Св. св. Константин и Елена
Datoteka:Constantine and Helena beach IFB.jpg
Koordinate: 43°13′N 28°0′E / 43.217°N 28°E / 43.217; 28
Država Datoteka:Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Varna
Zemljovid

Sveti Konstantin i Helena (bugarski: Св. св. Константин и Елена) je najstarije ljetovalište na bugarskoj obali Crnog mora u uređenom parku 10 km sjeverno od centra grada Varne. Ljetovalište u prošlosti je bilo poznato kao Družba (Prijateljstvo, bug.: Дружба) i Odmaralište Varna (bug.:Курорт Варна).

Ljetovalište je poznato po pješčanim plažama isprekidanim stjenovitim rtovima, vrućim mineralnim izvorima, modernim hotelima, sportskim i zdravstvenim ustanovama, spa centrima te marini za jahte.

Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni manastir sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, Euxinograd kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt Sveučilišta u Sofiji, također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju križari 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom Drugog Bugarskog Carstva koju su posjećivali venecijanski, genoveški, dubrovački i bizantski trgovački brodovi.[1]

Galerija

Izvor

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar language nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news