Klein-Gordonova jednadžba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Klein-Gordonova jednadžba'''-->'''Klein–Gordonova jednadžba''' ('''Klein–Fock–Gordonova jednadžba''' ili ponekad '''Klein–Gordon–Fockova jednadžba''') je [[Posebna teorija relativnosti|relativistička]] verzija [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]]. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su [[Kvantna teorija polja|kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje]] čiji su [[Kvant|kvanti]] bez [[Spin|spina]]. Teorijski značaj jednadžbe jednak je značaju Diracove jednadžbe.<ref>[[:en:Klein–Gordon_equation#CITEREFGross1993|Gross 1993]]</ref> Elektromagnetske interakcije se mogu uvrstiti, što daje temu skalarne elektrodinamike, no kako su čestice bez spina, na primjer [[Pion|pi-mezoni]], nestabilni i doživljavaju jake interakcije, praktična korisnost jednadžbe je ograničena.
Klein–Gordonova jednadžba''' ('''Klein–Fock–Gordonova jednadžba''' ili ponekad '''Klein–Gordon–Fockova jednadžba''') je [[Posebna teorija relativnosti|relativistička]] verzija [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]]. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su [[Kvantna teorija polja|kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje]] čiji su [[Kvant|kvanti]] bez [[Spin|spina]]. Teorijski značaj jednadžbe jednak je značaju Diracove jednadžbe.<ref>[[:en:Klein–Gordon_equation#CITEREFGross1993|Gross 1993]]</ref> Elektromagnetske interakcije se mogu uvrstiti, što daje temu skalarne elektrodinamike, no kako su čestice bez spina, na primjer [[Pion|pi-mezoni]], nestabilni i doživljavaju jake interakcije, praktična korisnost jednadžbe je ograničena.


Klein–Gordon jednadžba s parametrom mase <math>m</math> je
Klein–Gordon jednadžba s parametrom mase <math>m</math> je

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 10:39

Klein–Gordonova jednadžba (Klein–Fock–Gordonova jednadžba ili ponekad Klein–Gordon–Fockova jednadžba) je relativistička verzija Schrödingerove jednadžbe. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje čiji su kvanti bez spina. Teorijski značaj jednadžbe jednak je značaju Diracove jednadžbe.[1] Elektromagnetske interakcije se mogu uvrstiti, što daje temu skalarne elektrodinamike, no kako su čestice bez spina, na primjer pi-mezoni, nestabilni i doživljavaju jake interakcije, praktična korisnost jednadžbe je ograničena.

Klein–Gordon jednadžba s parametrom mase je

Rješenja jednadžbe su kompleksne funkcije  vremenske varijable i prostornih varijabli ; Laplasov operator djeluje samo na prostorne varijable.

Jednadžba se često skraćuje na

gdje su i d'Alembertovi operatori, definirani kao

(Koristi se (−, +, +, +) metrički potpis.)

Klein–Gordonova jednadžba se najčešće zapisuje u prirodnim jedinicama:

Forma je određena time da rješenja zapisana kao ravninski valovi:

poštuju relaciju energije i momenta sile specijalne teorije relativnosti:

Za razliku od Schrödingerove jednadžbe, Klein–Gordonova jednadžba priznaje dvije vrijednosti ω za svaki k, pozitivnu i negativnu. Samo razdiobom pozitivnih i negativnih dijelova frekvencije dobiva se jednadžba koja opisuje relativističku valnu funkciju. Za slučaj nezavisan o vremenu, Klein–Gordonova jednadžba postaje

te je formalno ista homogeno zapisanoj Poissonovoj jednadžbi.

Derivacija

Nerelativistička jednadžba energije slobodne čestice je

Kvantizacijom se dobiva nerelativistička Schrödingerova jednadžba slobodne čestice,

gdje je

 Operator momenta ( je del-operator), a

je energetski operator.

Schrödingerova jednadžba nije relativistički kovarijantna, odn. ne uzima u obzir Einsteinovu posebnu relativnost.

Prirodno se koristi identitet posebne relativnosti koji opisuje energiju:

Tada se samo ubace kvantno-mehanički operatori za moment i energiju kako bi se dobila jednadžba

No, ovo je nepraktična jednadžba jer se diferencijalni operator ne može izračunati dok je pod korijenom.

Klein i Gordon su umjesto toga krenuli s kvadratom gornje jednadžbe:

koja, kad se kvantizira, daje

što se može pojednostaviti na

Preuređivanjem elemenata dobivamo

U jednadžbi nema imaginarnih brojeva, pa se može primijeniti u područjima koja imaju realne vrijednosti, kao i na ona sa imaginarnim vrijednostima.

Bilješke