Atonični napadaj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Atonični napad'''-->'''Atonični, astatični ili akinetični napad''' ili '''iznenadni pad''' ({{en | Drop attacks}}) nagli je gubitak tonusa mišića koji dovodi do naglog padanja glave ili tijela na podlogu. Naziv "atonična napad", naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se pod ovim pojmom označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih poremećaja koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulans, sa ili bez gubitka svijesti i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.<ref>Sheldon JH. On the natural history of falls in old age. Br Med J 1960;2:1685-9</ref>
'''Atonični, astatični ili akinetični napadaj''' ili '''iznenadni pad''' ({{en | Drop attacks}}) nagli je gubitak tonusa mišića koji dovodi do naglog padanja glave ili tijela na podlogu. Naziv "atonični napadaj", naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se pod ovim pojmom označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih [[poremećaj]]a koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulansa, sa ili bez [[gubitak svijesti|gubitka svijesti]] i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.<ref>Sheldon JH. On the natural history of falls in old age. Br Med J 1960;2:1685-9</ref>
== Osnovne postavke ==
== Osnovne postavke ==
* Atonični napadi su iznenadni padovi, bez gubitka svijesti izazvani bez jasno određenih podražaja, koji se javljaju naglo i bez upozorenja, a završavaju brzim povratkom na početnu poziciju.
* Atonični napadaji su iznenadni padovi, bez gubitka svijesti izazvani bez jasno određenih podražaja, koji se javljaju naglo i bez upozorenja, a završavaju brzim povratkom na početnu poziciju.
* Ovaj naziv naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih poremećaja koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulusa, sa ili bez gubitka svijesti i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.
* Ovaj naziv naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih poremećaja koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulusa, sa ili bez gubitka svijesti i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.
* Promjene koje izazivaju Atonični napad, mogu voditi porijeklo sa raznih lokalica, ali najčešće su to strukture u nižim dijelovima moždanog debla ili leđne moždine.
* Promjene koje izazivaju Atonični napadaj, mogu voditi porijeklo sa raznih lokalica, ali najčešće su to strukture u nižim dijelovima moždanog debla ili leđne moždine.
* Atonična napadi uglavnom ukazuju na prolazno oštećenje bilateralnih središnjih struktura živčanog sustava koje su odgovorne za održavanjem posturalnog mišićnog tonus i ravnoteže.
* Atonična napadaji uglavnom ukazuju na prolazno oštećenje bilateralnih središnjih struktura živčanog sustava koje su odgovorne za održavanjem posturalnog mišićnog tonus i ravnoteže.
* Poseban oblik atiničnog napada su tzv. Tumarkinovi padovi vestibularnog podrijetla (ili Tumarkinove krize). One označavaju padove bez jasne povezanosti s autonomnim ili neurološkim simptoma kod bolesnika s teškom bolešću vestibularnog sustava, najčešće kod [[Menierova bolest|Menijerove bolesti]], u fazi ove bolesti, kada napadi vertiga (vrtoglavice) mogu biti zamijenjeni stalnim poteškoćama vida i ravnoteže, uključujući poteškoće s hodanjem po mraku, i povremene padove zbog gubitka ravnoteže.<ref>{{Cite web|last=Bubalo|first=Jovan|title='' Menierova bolest''|url=http://drjovanbubalo.com/medicinski_clanci/maneirova_bolest.html|work=http://drjovanbubalo.com/index.html|accessdate=14. 4/2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160423034948/http://drjovanbubalo.com/medicinski_clanci/maneirova_bolest.html|archivedate=23. travnja 2016.}}</ref>
* Poseban oblik atiničnog napadaja su tzv. Tumarkinovi padovi vestibularnog podrijetla (ili [[Tumarkinova kriza|Tumarkinove krize]]). One označavaju padove bez jasne povezanosti s autonomnim ili neurološkim simptoma kod bolesnika s teškom bolešću [[vestibularni sustav|vestibularnog sustava]], najčešće kod [[Menierova bolest|Menijerove bolesti]], u fazi ove bolesti, kada napadaji vertiga (vrtoglavice) mogu biti zamijenjeni stalnim poteškoćama vida i ravnoteže, uključujući poteškoće s hodanjem po mraku, i povremene padove zbog gubitka ravnoteže.<ref>{{Citiranje weba|last=Bubalo|first=Jovan|title='' Menierova bolest''|url=http://drjovanbubalo.com/medicinski_clanci/maneirova_bolest.html|work=http://drjovanbubalo.com/index.html|accessdate=14. 4/2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160423034948/http://drjovanbubalo.com/medicinski_clanci/maneirova_bolest.html|archivedate=23. travnja 2016.}}</ref>


== Epidemiologija ==
== Epidemiologija ==
* U većini slučajeva (64%), uzrok atoničnog napada nikada nije definitivno utvrđen.<ref name = autogenerated11>Meissner et al. '' The natural history of drop attacks. '' Neurology 1986,36, 1029-1034.</ref>
* U većini slučajeva (64%), uzrok atoničnog napadaja nikada nije definitivno utvrđen.<ref name = autogenerated11>Meissner et al. '' The natural history of drop attacks. '' Neurology 1986,36, 1029-1034.</ref>
* Oko 12% napada je posljedica srčanih poremećaja (varijanta sinkope)
* Oko 12% napadaja je posljedica srčanih poremećaja (varijanta sinkope)
* Oko 8% napada je zbog slabe cirkulacije u mozgu,
* Oko 8% napadaja je zbog slabe cirkulacije u mozgu,
* Oko 8%, napada nastaje zbog srčano-moždanih poremećaja,
* Oko 8%, napadaja nastaje zbog srčano-moždanih poremećaja,
* Oko 7% napada su [[kriptogeni padovi kod žena|kriptogeni padovi]], pretežno kod žena starijih od 40 godina.
* Oko 7% napadaja su [[kriptogeni padovi kod žena|kriptogeni padovi]], pretežno kod žena starijih od 40 godina.
* Oko 5% napada nastaje zbog poremećaja u unutarnjem uhu. (Menierova bolest - Tumarkinova kriza),<ref name = autogenerated12>Tumarkin, A. The otolithic catastrophe: a new syndrome. BMJ 1936: 1: 175-77</ref>
* Oko 5% napadaja nastaje zbog poremećaja u unutarnjem uhu. (Menierova bolest - Tumarkinova kriza),<ref name = autogenerated12>Tumarkin, A. The otolithic catastrophe: a new syndrome. BMJ 1936: 1: 175-77</ref>
* Oko 1%, napada nastaje zbog psiholoških problema. Rijetko, su Atonični napadi izazvani reakcijom na strah, kao i zbog katopleksije.<ref>Egeli, R. T., et al. (2012). '' Isolated cataplexy in the differential diagnosis of drop attacks: a case of successful clinical diagnosis and treatment. '' Case Rep Neurol Med 2012: 757586.</ref>
* Oko 1%, napadaja nastaje zbog psiholoških problema. Rijetko, atonični napadaji izazvani su reakcijom na strah, kao i zbog katopleksije.<ref>Egeli, R. T., et al. (2012). '' Isolated cataplexy in the differential diagnosis of drop attacks: a case of successful clinical diagnosis and treatment. '' Case Rep Neurol Med 2012: 757586.</ref>
U ostale, moguće uzroke, napada spada; uporaba lijekova i neuravnotežen hod zbog promjena na koštano-miićnom sustavu.<ref name = autogenerated12 />
U ostale moguće uzroke napadaja spada; uporaba lijekova i neuravnotežen hod zbog promjena na koštano-mišićnom sustavu.<ref name = autogenerated12 />


== Posljedice ==
== Posljedice ==
Stopa rizika od moždanog udara ili smrti kod pacijenata sa atoničnim napdom je 0,5 posto na godišnjoj razini. Ova stopa značajno se ne razlikuje od one kod opće populacije.<ref>The natural history of drop attacks. Neurology 1986, 36</ref>
Stopa rizika od moždanog udara ili smrti kod pacijenata sa atoničnim napadajem je 0,5 posto na godišnjoj razini. Ova stopa značajno se ne razlikuje od one kod opće populacije.<ref>The natural history of drop attacks. Neurology 1986, 36</ref>


Kako kod osoba s atoničnim napadom nastaju iznenadni padovi one imaju mnogo više prijeloma kostiju od onih u općoj populaciji.<ref>{{Cite web | first = Hain, | last = Timothy C. | title = '' Drop Attacks''|url=http://www.dizziness-and-balance.com/disorders/central/drop.html|publisher=Dizziness-and-balance.com. November 6,2015 | accessdate = 15. 4/2016}}</ref>
Kako kod osoba s atoničnim napadajom nastaju iznenadni padovi one imaju mnogo više prijeloma kostiju od onih u općoj populaciji.<ref>{{Citiranje weba | first = Hain, | last = Timothy C. | title = '' Drop Attacks''|url=http://www.dizziness-and-balance.com/disorders/central/drop.html|publisher=Dizziness-and-balance.com. November 6,2015 | accessdate = 15. 4/2016}}</ref>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
Redak 29: Redak 29:
* Zamponi, N.; Passamonti, C.; Cesaroni, E.; Trignani, R.; Rychlicki, F. (2011). ''"Effectiveness of vagal nerve stimulation (VNS) in patients with drop-attacks and different epileptic syndromes"''. Seizure 20 (6): 468–474.  
* Zamponi, N.; Passamonti, C.; Cesaroni, E.; Trignani, R.; Rychlicki, F. (2011). ''"Effectiveness of vagal nerve stimulation (VNS) in patients with drop-attacks and different epileptic syndromes"''. Seizure 20 (6): 468–474.  
* Ruckenstein, MJ; Shea, JJ Jr (1999). Harris, JP, ed. ''Meniere's Disease.'' Kugler Publications : 266.
* Ruckenstein, MJ; Shea, JJ Jr (1999). Harris, JP, ed. ''Meniere's Disease.'' Kugler Publications : 266.
*  {{Cite book |ref= harv|title=Губитак свести Национални водич за лекаре у примарној здравственој заштити|year=2005|publisher=Српско лекарско друштво|location=Београд|isbn=978-86-85313-32-5|url=http://www.zdravlje.gov.rs/downloads/2008/Sa%20Zdravlja/dokumenta/Vodici/gubitak%20svesti.pdf|author=Радна група за израду водича, руководилац Драгослав Сокић|accessdate=13. 4. 2016|pages=6-21}}
*  {{Citiranje knjige |ref= harv|title=Губитак свести Национални водич за лекаре у примарној здравственој заштити|year=2005|publisher=Српско лекарско друштво|location=Београд|isbn=978-86-85313-32-5|url=http://www.zdravlje.gov.rs/downloads/2008/Sa%20Zdravlja/dokumenta/Vodici/gubitak%20svesti.pdf|author=Радна група за израду водича, руководилац Драгослав Сокић|accessdate=13. 4. 2016|pages=6-21}}
{{upozorenje-medicina}}
{{upozorenje-medicina}}


[[Kategorija:Bolesti i poremećaji]]
[[Kategorija:Bolesti i poremećaji]]

Posljednja izmjena od 30. siječanj 2026. u 11:15

Atonični, astatični ili akinetični napadaj ili iznenadni pad (engl. Drop attacks) nagli je gubitak tonusa mišića koji dovodi do naglog padanja glave ili tijela na podlogu. Naziv "atonični napadaj", naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se pod ovim pojmom označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih poremećaja koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulansa, sa ili bez gubitka svijesti i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.[1]

Osnovne postavke

  • Atonični napadaji su iznenadni padovi, bez gubitka svijesti izazvani bez jasno određenih podražaja, koji se javljaju naglo i bez upozorenja, a završavaju brzim povratkom na početnu poziciju.
  • Ovaj naziv naknadno je uveden u medicinsku terminologiju, kako bi se označio širok spektar iznenadnih padova sa ili bez prisutnih poznatih poremećaja koji povećavaju rizik od padova, sa ili bez provokativnog specifičnog stimulusa, sa ili bez gubitka svijesti i sa ili bez značajnih osnovnih abnormalnosti.
  • Promjene koje izazivaju Atonični napadaj, mogu voditi porijeklo sa raznih lokalica, ali najčešće su to strukture u nižim dijelovima moždanog debla ili leđne moždine.
  • Atonična napadaji uglavnom ukazuju na prolazno oštećenje bilateralnih središnjih struktura živčanog sustava koje su odgovorne za održavanjem posturalnog mišićnog tonus i ravnoteže.
  • Poseban oblik atiničnog napadaja su tzv. Tumarkinovi padovi vestibularnog podrijetla (ili Tumarkinove krize). One označavaju padove bez jasne povezanosti s autonomnim ili neurološkim simptoma kod bolesnika s teškom bolešću vestibularnog sustava, najčešće kod Menijerove bolesti, u fazi ove bolesti, kada napadaji vertiga (vrtoglavice) mogu biti zamijenjeni stalnim poteškoćama vida i ravnoteže, uključujući poteškoće s hodanjem po mraku, i povremene padove zbog gubitka ravnoteže.[2]

Epidemiologija

  • U većini slučajeva (64%), uzrok atoničnog napadaja nikada nije definitivno utvrđen.[3]
  • Oko 12% napadaja je posljedica srčanih poremećaja (varijanta sinkope)
  • Oko 8% napadaja je zbog slabe cirkulacije u mozgu,
  • Oko 8%, napadaja nastaje zbog srčano-moždanih poremećaja,
  • Oko 7% napadaja su kriptogeni padovi, pretežno kod žena starijih od 40 godina.
  • Oko 5% napadaja nastaje zbog poremećaja u unutarnjem uhu. (Menierova bolest - Tumarkinova kriza),[4]
  • Oko 1%, napadaja nastaje zbog psiholoških problema. Rijetko, atonični napadaji izazvani su reakcijom na strah, kao i zbog katopleksije.[5]

U ostale moguće uzroke napadaja spada; uporaba lijekova i neuravnotežen hod zbog promjena na koštano-mišićnom sustavu.[4]

Posljedice

Stopa rizika od moždanog udara ili smrti kod pacijenata sa atoničnim napadajem je 0,5 posto na godišnjoj razini. Ova stopa značajno se ne razlikuje od one kod opće populacije.[6]

Kako kod osoba s atoničnim napadajom nastaju iznenadni padovi one imaju mnogo više prijeloma kostiju od onih u općoj populaciji.[7]

Izvori

  1. ↑ Sheldon JH. On the natural history of falls in old age. Br Med J 1960;2:1685-9
  2. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑ Meissner et al. The natural history of drop attacks. Neurology 1986,36, 1029-1034.
  4. ↑ 4,0 4,1 Tumarkin, A. The otolithic catastrophe: a new syndrome. BMJ 1936: 1: 175-77
  5. ↑ Egeli, R. T., et al. (2012). Isolated cataplexy in the differential diagnosis of drop attacks: a case of successful clinical diagnosis and treatment. Case Rep Neurol Med 2012: 757586.
  6. ↑ The natural history of drop attacks. Neurology 1986, 36
  7. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Literatura

  • Rubenstein, L. Z. (1 September 2006). "Falls in older people: epidemiology, risk factors and strategies for prevention". Age and Ageing 35 (Supplement 2): ii37–ii41.
  • Bisdorff, A; Von Brevern, M; Lempert, T; Newman-Toker, DE (2009). "Classification of vestibular symptoms: towards an international classification of vestibular disorders". Journal of vestibular research : equilibrium & orientation 19 (1–2): 1–13.
  • Zamponi, N.; Passamonti, C.; Cesaroni, E.; Trignani, R.; Rychlicki, F. (2011). "Effectiveness of vagal nerve stimulation (VNS) in patients with drop-attacks and different epileptic syndromes". Seizure 20 (6): 468–474.
  • Ruckenstein, MJ; Shea, JJ Jr (1999). Harris, JP, ed. Meniere's Disease. Kugler Publications : 266.
• Nepoznat parametar: ref
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
Pogreška pri izradbi sličice:     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Atonični_napadaj&oldid=644001"