Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{lav oznaka}}' u '{{let oznaka}}' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 81: | Redak 81: | ||
| bilješke = | | bilješke = | ||
}} | }} | ||
'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{ | '''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{nje oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref> | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
| Redak 89: | Redak 89: | ||
|width = 300px | |width = 300px | ||
|float = middle | |float = middle | ||
|title = Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)<ref> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/01.01.2015/ISPN_Pasvaldibas_pec_TTB.pdf Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala], ''Latvijski statististički zavod'', pristupljeno 24. svibnja 2016. {{ | |title = Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)<ref> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/01.01.2015/ISPN_Pasvaldibas_pec_TTB.pdf Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala], ''Latvijski statististički zavod'', pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref> | ||
|titlebar = #ddd | |titlebar = #ddd | ||
|bars = | |bars = | ||
| Redak 104: | Redak 104: | ||
[[Datoteka:Blue flag beach Jūrmala - panoramio.jpg|mini|lijevo|Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.]] | [[Datoteka:Blue flag beach Jūrmala - panoramio.jpg|mini|lijevo|Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.]] | ||
[[Datoteka:Jurmala, rackové (2).jpg|mini|lijevo|Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su [[ugostiteljstvo]], [[trgovina]] i [[hotel]]ijerstvo.]] | [[Datoteka:Jurmala, rackové (2).jpg|mini|lijevo|Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su [[ugostiteljstvo]], [[trgovina]] i [[hotel]]ijerstvo.]] | ||
Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te [[oglašavanje|oglašavanja]] gradskih plaža javljaju se krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je [[1940.]] godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će [[turizam]] zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No [[SSSR|sovjetske vlasti]] su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom [[1980-ih]], kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno [[Rusi|Rusa]], [[Bjelorusi|Bjelorusa]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom [[1968.]] godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do [[2011.]] godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja [[plaža]] i odmarališta. Tako je [[2006.]] u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom [[2010-ih]], a vrhunac je doživio [[2012.]] kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su [[Rusi]] (15%), potom [[Estonci]] (13%) i [[Litavci]] (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.''bed&breakfast'') te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom [[2010.]] iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu [[srpanj|srpnju]] nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne [[željeznica|željezničke pruge]] imale su porast broja putnika u [[2008.]] godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.<ref> [http://www.grupa93.lv/jurmala/Jurmala-galiga-red-2/01_paskaidrojuma_raksts/1_ievads_visparigs_raksturojums.pdf JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini], ''grupa93.lv'', objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{ | Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te [[oglašavanje|oglašavanja]] gradskih plaža javljaju se krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je [[1940.]] godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će [[turizam]] zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No [[SSSR|sovjetske vlasti]] su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom [[1980-ih]], kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno [[Rusi|Rusa]], [[Bjelorusi|Bjelorusa]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom [[1968.]] godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do [[2011.]] godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja [[plaža]] i odmarališta. Tako je [[2006.]] u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom [[2010-ih]], a vrhunac je doživio [[2012.]] kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su [[Rusi]] (15%), potom [[Estonci]] (13%) i [[Litavci]] (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.''bed&breakfast'') te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom [[2010.]] iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu [[srpanj|srpnju]] nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne [[željeznica|željezničke pruge]] imale su porast broja putnika u [[2008.]] godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.<ref> [http://www.grupa93.lv/jurmala/Jurmala-galiga-red-2/01_paskaidrojuma_raksts/1_ievads_visparigs_raksturojums.pdf JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini], ''grupa93.lv'', objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 31. svibanj 2025. u 04:51
| Jūrmala | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 56°58′N 23°45′E / 56.967°N 23.75°E | |||
| Država |  Latvija
| ||
| Gradska prava | 1959. | ||
| Vlast | |||
| - Vrsta | Gradsko vijeće (15 članova) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 100 km² | ||
| Stanovništvo (1. siječnja 2016.[1]) | |||
| - Grad | 57.731 | ||
| - Gustoća | 573,37 km² | ||
| Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | Ljetno istočnoeuropsko vrijeme (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | LV-2003; LV-2008; LV-20(10-17) | ||
| Pozivni broj | +371 67 | ||
| Zemljovid | |||
  Jūrmala | |||
Jūrmala (u prijevodu obala, njem. Riga-Strand, Rigaer Strand (Riška plaža, Rigasche Strand)[2]) je grad u Latviji na obali Riškog zaljeva, smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada Rige. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz Baltičko more. Južne granice građa određuje rijeka Lielupe, čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka 2016. godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.[1]
Stanovništvo
1935. godine naselja Riška Jūrmala, Sloka i Ķemeri spojena su u jedinstveno naselje Jūrmalu, koji je nakon ujedinjenja imao 13.700 stanovnika, od čega 86,9% Latvijaca Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo grada je naglo poraslo, te je 1959., kada je Jūrmala dobila gradska prava, grad imao 38.000 stanovnika. To je bilo gotovo trostruko više nego u predratno doba. Tijekom 1970-ih daljnjim useljavanjem grad je imao 53.800, a 1979. 61.000 stanovnika. Nakon obnove Latvijske neovisnosti rodnost je od 1998. godine do 2011. bila u padu, ali je iseljavanje imalo veći udio u smanjenju stanovništva. Nakon 2011. grad bilježi ponovni porast stanovništva, te je s oko 55.000 iste godine broj stanovnika porastao na preko 57.000 prema popisu iz 2016. godine.[1]
| Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)[3] | ||||
|---|---|---|---|---|
| Latvijci | 48,7% | |||
| Rusi | 36,7% | |||
| Bjelorusi | 3,6% | |||
| Ukrajinci | 2,6% | |||
| Poljaci | 1,5% | |||
| Litavci | 1,0% | |||
| Ostali | 5,8% | |||
Turizam
.jpg)
Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te oglašavanja gradskih plaža javljaju se krajem 19. stoljeća. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je 1940. godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će turizam zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No sovjetske vlasti su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom 1980-ih, kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca, grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom 1968. godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do 2011. godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja plaža i odmarališta. Tako je 2006. u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom 2010-ih, a vrhunac je doživio 2012. kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su Rusi (15%), potom Estonci (13%) i Litavci (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.bed&breakfast) te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom 2010. iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu srpnju nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne željezničke pruge imale su porast broja putnika u 2008. godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā», rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016, objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)
- ↑ Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes, Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. (nje.)
- ↑ Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala, Latvijski statististički zavod, pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)
- ↑ JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini, grupa93.lv, objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. (let.)