Crkvena drama: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Crkvena drama'''-->'''Crkvena drama''' - naziv uobičajen za [[barok]]nu duhovnu dramu koja je bila posebno aktivna u [[Dubrovnik]]u ([[Bartol Kašić]]), a nalazimo je i na [[Hvar]]u (Gazarović), Korčuli ([[Petar Kanavelić|Kanavelić]]), [[Kotor]]u (Nenadić)... Ona se, baš kao i svjetovno dramsko stvaralaštvo, obilno koristi tehničkim mogučnostima koje joj pruža barokna [[scena]]: anđeli dolijeću, griješnici padaju u pakao, blaženici se uzdižu u nebo...).
'''Crkvena drama''' - naziv uobičajen za [[barok]]nu duhovnu dramu koja je bila posebno aktivna u [[Dubrovnik]]u ([[Bartol Kašić]]), a nalazimo je i na [[Hvar]]u (Gazarović), Korčuli ([[Petar Kanavelić|Kanavelić]]), [[Kotor]]u (Nenadić)... Ona se, baš kao i svjetovno dramsko stvaralaštvo, obilno koristi tehničkim mogučnostima koje joj pruža barokna [[scena]]: anđeli dolijeću, griješnici padaju u pakao, blaženici se uzdižu u nebo...).


Za razvoj crkvene drame (i cjelokupnog kazališnog života) u sjevernoj Hrvatskoj zaslužni su [[isusovci]] sa svojim đačkim kazališnim predstavama (1607.-1773.) koje su igrali prvo na latinskom jeziku, a kasnije (od 1644.) i na hrvatskom. Podaci spominju aktivnost u sljedećim gradovima: [[Zagreb]], [[Varaždin]], [[Požega]], [[Osijek]] i [[Rijeka]].
Za razvoj crkvene drame (i cjelokupnog kazališnog života) u sjevernoj Hrvatskoj zaslužni su [[isusovci]] sa svojim đačkim kazališnim predstavama (1607.-1773.) koje su igrali prvo na latinskom jeziku, a kasnije (od 1644.) i na hrvatskom. Podaci spominju aktivnost u sljedećim gradovima: [[Zagreb]], [[Varaždin]], [[Požega]], [[Osijek]] i [[Rijeka]].

Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 05:31

Crkvena drama - naziv uobičajen za baroknu duhovnu dramu koja je bila posebno aktivna u Dubrovniku (Bartol Kašić), a nalazimo je i na Hvaru (Gazarović), Korčuli (Kanavelić), Kotoru (Nenadić)... Ona se, baš kao i svjetovno dramsko stvaralaštvo, obilno koristi tehničkim mogučnostima koje joj pruža barokna scena: anđeli dolijeću, griješnici padaju u pakao, blaženici se uzdižu u nebo...).

Za razvoj crkvene drame (i cjelokupnog kazališnog života) u sjevernoj Hrvatskoj zaslužni su isusovci sa svojim đačkim kazališnim predstavama (1607.-1773.) koje su igrali prvo na latinskom jeziku, a kasnije (od 1644.) i na hrvatskom. Podaci spominju aktivnost u sljedećim gradovima: Zagreb, Varaždin, Požega, Osijek i Rijeka.

Pitomci isusovačkih kolegija su pisali drame i igrokaze, organizirali predstave, njegovali retoriku i dikciju te razvijali scenske vještine (balet, mačevanje...).