Kārlis Zāle: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{swe oznaka}}' u '{{šve oznaka}}'
 
Nisu prikazane 3 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kārlis Zāle'''-->{{Likovni umjetnik
<!--'''Kārlis Zāle'''-->{{infookvir likovni umjetnik
|ime          = Kārlis Zāle
|ime          = Kārlis Zāle
|slika        = Karl Zale, Sculptor.jpg
|slika        = Karl Zale, Sculptor.jpg
Redak 16: Redak 16:
|potpis      =  
|potpis      =  
}}
}}
'''Kārlis Zāle''' ([[Mažeikiai]], [[28. listopada]] [[1888.]] - [[Riga]], [[19. veljače]] [[1942.]]) bio je [[Latvija|latvijski]] [[kipar]] i jedan od najpoznatijih latvijskih likovnih umjetnika [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegovo najpoznatije djelo je [[Spomenik slobode u Rigi]], posvećeno svima koji su dali svoj život u Latvijskom ratu za neovisnost ([[1918.]] – [[1920.]]), [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] ili onima koji su se žrtvovali za ostvarivanje latvijske neovisnosti.<ref>Članak ''Spomenik slobode u Rigi'', Latvijska enciklopedija, Prvi svezak, Rīga, 2002., SIA "Valērija Belokoņa izdevniecība", {{ISBN|9984-9482-1-8}} {{lav oznaka}}</ref>
'''Kārlis Zāle''' ([[Mažeikiai]], [[28. listopada]] [[1888.]] - [[Riga]], [[19. veljače]] [[1942.]]) bio je [[Latvija|latvijski]] [[kipar]] i jedan od najpoznatijih latvijskih likovnih umjetnika [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegovo najpoznatije djelo je [[Spomenik slobode u Rigi]], posvećeno svima koji su dali svoj život u Latvijskom ratu za neovisnost ([[1918.]] – [[1920.]]), [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] ili onima koji su se žrtvovali za ostvarivanje latvijske neovisnosti.<ref>Članak ''Spomenik slobode u Rigi'', Latvijska enciklopedija, Prvi svezak, Rīga, 2002., SIA "Valērija Belokoņa izdevniecība", {{ISBN|9984-9482-1-8}} {{let oznaka}}</ref>


Zāle je rođen u [[Litva|Litvi]], u gradu [[Mažeikiai]]ju, ali je odrastao u latvijskoj [[Liepāja|Liepāji]].<ref>Slava, Laima, [http://www.kulturaskanons.lv/en/1/5/49/ "Kārlis Zāle"],  Latvian Cultural Canon, pristupljeno 22. veljače 2015. {{eng oznaka}}</ref> Nakon stjecanja osnovnog obrazovanja u rodnoj Latviji, odlazi u [[Rusija|Rusiju]] gdje pohađa [[Kazanska umjetnička škola|Kazansku umjetničku školu]] pod vodstvom [[Aleksandar Metejev|Aleksandra Matejeva]], jednog od najboljih ruskih kipara s početka 20. stoljeća. Tijekom [[1914.]] godine pohađao je privatne sate crtanja u [[Moskva|Moskvi]], a godinu poslije je proveo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name=životopis>[https://web.archive.org/web/20060519202535/http://classic.culture.lv/classic/En/Zale/default.htm Kratki životopis], arhivirano s [http://classic.culture.lv:80/classic/En/Zale/default.htm izvorne stranice] 19. svibnja 2006., pristupljeno 4. svibnja 2016. {{eng oznaka}}</ref>  Nakon Rusije, [[1921.]] odlazi na usavršavanje u [[Njemačka|Njemačku]], gdje se počeo zanimati za [[konstruktivizam]] i [[kubizam]].<ref name=životopis/> [[1923.]] godine se vraća u [[Riga|Rigu]].
Zāle je rođen u [[Litva|Litvi]], u gradu [[Mažeikiai]]ju, ali je odrastao u latvijskoj [[Liepāja|Liepāji]].<ref>Slava, Laima, [http://www.kulturaskanons.lv/en/1/5/49/ "Kārlis Zāle"],  Latvian Cultural Canon, pristupljeno 22. veljače 2015. {{eng oznaka}}</ref> Nakon stjecanja osnovnog obrazovanja u rodnoj Latviji, odlazi u [[Rusija|Rusiju]] gdje pohađa [[Kazanska umjetnička škola|Kazansku umjetničku školu]] pod vodstvom [[Aleksandar Metejev|Aleksandra Matejeva]], jednog od najboljih ruskih kipara s početka 20. stoljeća. Tijekom [[1914.]] godine pohađao je privatne sate crtanja u [[Moskva|Moskvi]], a godinu poslije je proveo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name=životopis>[https://web.archive.org/web/20060519202535/http://classic.culture.lv/classic/En/Zale/default.htm Kratki životopis], arhivirano s [http://classic.culture.lv:80/classic/En/Zale/default.htm izvorne stranice] 19. svibnja 2006., pristupljeno 4. svibnja 2016. {{eng oznaka}}</ref>  Nakon Rusije, [[1921.]] odlazi na usavršavanje u [[Njemačka|Njemačku]], gdje se počeo zanimati za [[konstruktivizam]] i [[kubizam]].<ref name=životopis/> [[1923.]] godine se vraća u [[Riga|Rigu]].
Redak 22: Redak 22:
Zajedno s A. Dzirkalisom je pokrenuo prvi latvijski umjetnički časopis "Laikmets". Od [[1924.]] do [[1939.]] bio je član udruge likovnih umjetnika i kritičara "Sadarbs".<ref name=životopis/> Do [[1940.]] godine je predavao na Latvijskoj akademiji primijenjenih umjetnosti. Za svoj umjetnički rad i promicanje kulture u društvu je [[1938.]] dobio ''Domovinsku državnu nagradu''.<ref name=životopis/>
Zajedno s A. Dzirkalisom je pokrenuo prvi latvijski umjetnički časopis "Laikmets". Od [[1924.]] do [[1939.]] bio je član udruge likovnih umjetnika i kritičara "Sadarbs".<ref name=životopis/> Do [[1940.]] godine je predavao na Latvijskoj akademiji primijenjenih umjetnosti. Za svoj umjetnički rad i promicanje kulture u društvu je [[1938.]] dobio ''Domovinsku državnu nagradu''.<ref name=životopis/>


Najpoznatiji je ostao po spomenicima i monumentalnim građevinama kao što su ''Bratsko groblje'', vojničko groblje iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i ''[[Spomenik slobode u Rigi]]'', koji ga je proslavio kao latvijsku povijesnu i kulturnu ličnost.<ref>Jānis Siliņš, [http://latvians.com/en/Reading/BrivibasPiemineklis/envelope-bp.php?./bp-00-intro.ssi " Brīvības Piemineklis"], ''latvians.com'' u suradnji s Odborom za očuvanje spomenika slobode, 1935., pristupljeno 2. srpnja 2007. {{eng oznaka}} {{lav oznaka}}</ref>
Najpoznatiji je ostao po spomenicima i monumentalnim građevinama kao što su ''Bratsko groblje'', vojničko groblje iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i ''[[Spomenik slobode u Rigi]]'', koji ga je proslavio kao latvijsku povijesnu i kulturnu ličnost.<ref>Jānis Siliņš, [http://latvians.com/en/Reading/BrivibasPiemineklis/envelope-bp.php?./bp-00-intro.ssi " Brīvības Piemineklis"], ''latvians.com'' u suradnji s Odborom za očuvanje spomenika slobode, 1935., pristupljeno 2. srpnja 2007. {{eng oznaka}} {{let oznaka}}</ref>


== Galerija slika ==
== Galerija slika ==
Redak 39: Redak 39:


== Literatura ==
== Literatura ==
* J. Silins, ''Latvian Art in 1915 - 1940'', Svezak III, [[Stockholm]], 1993. {{eng oznaka}} {{lav oznaka}} {{swe oznaka}}
* J. Silins, ''Latvian Art in 1915 - 1940'', Svezak III, [[Stockholm]], 1993. {{eng oznaka}} {{let oznaka}} {{šve oznaka}}
* ''Latvian State Academy of Arts'', priredio I. Burane. Riga, 1989.  {{eng oznaka}} {{lav oznaka}}
* ''Latvian State Academy of Arts'', priredio I. Burane. Riga, 1989.  {{eng oznaka}} {{let oznaka}}
* Apsitis, V., ''Latvian Art in 1915 - 1940'', priredio I. Burane, Stockholm, Latvijska državna akademija umjetnosti, izdano 1982. (3. izdanje 1993.) {{lav oznaka}}
* Apsitis, V., ''Latvian Art in 1915 - 1940'', priredio I. Burane, Stockholm, Latvijska državna akademija umjetnosti, izdano 1982. (3. izdanje 1993.) {{let oznaka}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.1201.lv/history/freedom/ Spomenik slobode u Rigi] {{Ru icon}}
* [http://www.1201.lv/history/freedom/ Spomenik slobode u Rigi] {{rus oznaka}}


{{GLAVNIRASPORED:Zāle, Kārlis }}
{{GLAVNIRASPORED:Zāle, Kārlis }}
[[Kategorija:Životopisi, Riga]]
[[Kategorija:Životopisi, Riga]]
[[Kategorija:Kipari]]
[[Kategorija:Kipari]]

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 04:01

Kārlis Zāle
konstruktivizam, kubizam
Kārlis Zāle
Kārlis Zāle snimljen 1940. godine, nepune dvije godine prije svoje smrti.
Rođenje 28. listopada 1888.
Smrt 19. veljače 1942.
Nacionalnost Pogreška pri izradbi sličice: Latvijac
Vrsta umjetnosti kiparstvo
Poznata djela Spomenik slobode u Rigi

Kārlis Zāle (Mažeikiai, 28. listopada 1888. - Riga, 19. veljače 1942.) bio je latvijski kipar i jedan od najpoznatijih latvijskih likovnih umjetnika 20. stoljeća. Njegovo najpoznatije djelo je Spomenik slobode u Rigi, posvećeno svima koji su dali svoj život u Latvijskom ratu za neovisnost (1918.1920.), drugom svjetskom ratu ili onima koji su se žrtvovali za ostvarivanje latvijske neovisnosti.[1]

Zāle je rođen u Litvi, u gradu Mažeikiaiju, ali je odrastao u latvijskoj Liepāji.[2] Nakon stjecanja osnovnog obrazovanja u rodnoj Latviji, odlazi u Rusiju gdje pohađa Kazansku umjetničku školu pod vodstvom Aleksandra Matejeva, jednog od najboljih ruskih kipara s početka 20. stoljeća. Tijekom 1914. godine pohađao je privatne sate crtanja u Moskvi, a godinu poslije je proveo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Sankt Peterburgu.[3] Nakon Rusije, 1921. odlazi na usavršavanje u Njemačku, gdje se počeo zanimati za konstruktivizam i kubizam.[3] 1923. godine se vraća u Rigu.

Zajedno s A. Dzirkalisom je pokrenuo prvi latvijski umjetnički časopis "Laikmets". Od 1924. do 1939. bio je član udruge likovnih umjetnika i kritičara "Sadarbs".[3] Do 1940. godine je predavao na Latvijskoj akademiji primijenjenih umjetnosti. Za svoj umjetnički rad i promicanje kulture u društvu je 1938. dobio Domovinsku državnu nagradu.[3]

Najpoznatiji je ostao po spomenicima i monumentalnim građevinama kao što su Bratsko groblje, vojničko groblje iz Prvog svjetskog rata, i Spomenik slobode u Rigi, koji ga je proslavio kao latvijsku povijesnu i kulturnu ličnost.[4]

Galerija slika

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Kārlis Zāle.

Izvori

  1. Članak Spomenik slobode u Rigi, Latvijska enciklopedija, Prvi svezak, Rīga, 2002., SIA "Valērija Belokoņa izdevniecība", ISBN 9984-9482-1-8 (let.)
  2. Slava, Laima, "Kārlis Zāle", Latvian Cultural Canon, pristupljeno 22. veljače 2015. (eng.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Kratki životopis, arhivirano s izvorne stranice 19. svibnja 2006., pristupljeno 4. svibnja 2016. (eng.)
  4. Jānis Siliņš, " Brīvības Piemineklis", latvians.com u suradnji s Odborom za očuvanje spomenika slobode, 1935., pristupljeno 2. srpnja 2007. (eng.) (let.)

Literatura

  • J. Silins, Latvian Art in 1915 - 1940, Svezak III, Stockholm, 1993. (eng.) (let.) (šve.)
  • Latvian State Academy of Arts, priredio I. Burane. Riga, 1989. (eng.) (let.)
  • Apsitis, V., Latvian Art in 1915 - 1940, priredio I. Burane, Stockholm, Latvijska državna akademija umjetnosti, izdano 1982. (3. izdanje 1993.) (let.)

Vanjske poveznice