Peraški boj 1654.: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|bitka}}' u '{{Infookvir bitka |naziv = |sukob = |slika = |opis slike = |vrijeme = |mjesto = |povod = |teritorij = |ishod = |strana1 = |strana2 = |strana3 = |zapovjednik1 = |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |gubitci1 = |gubitci2 = |gubitci3 = |bilješke = }}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Peraški boj 1654.'''-->{{ | <!--'''Peraški boj 1654.'''-->{{Infookvir bitka | ||
|naziv = | |||
|sukob = | |||
|slika = | |||
|opis slike = | |||
|vrijeme = | |||
|mjesto = | |||
|povod = | |||
|teritorij = | |||
|ishod = | |||
|strana1 = | |||
|strana2 = | |||
|strana3 = | |||
|zapovjednik1 = | |||
|zapovjednik2 = | |||
|zapovjednik3 = | |||
|postrojbe1 = | |||
|postrojbe2 = | |||
|postrojbe3 = | |||
|jačina1 = | |||
|jačina2 = | |||
|jačina3 = | |||
|gubitci1 = | |||
|gubitci2 = | |||
|gubitci3 = | |||
|bilješke = | |||
}} | |||
'''Peraški boj''' bila je bitka između građana grada [[Perast|Perasta]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] osvajača. <ref name="Tomašković, Ostojić">[http://www.matica.hr/hr/337/NA%20VJE%C4%8CNOJ%20STRA%C5%BDI%20ZALJEVA/ Hrvatska revija 1, 2005.] Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva </ref> | '''Peraški boj''' bila je bitka između građana grada [[Perast|Perasta]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] osvajača. <ref name="Tomašković, Ostojić">[http://www.matica.hr/hr/337/NA%20VJE%C4%8CNOJ%20STRA%C5%BDI%20ZALJEVA/ Hrvatska revija 1, 2005.] Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva </ref> | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2025. u 23:23
| sukob: [[]] | |||||||
| |||||||
Peraški boj bila je bitka između građana grada Perasta i osmanskih osvajača. [1]
Od 1483. padom Herceg Novog i cijele obale zaljeva do Risna u turske ruke, Perast postaje pograničnim mjestom i unatoč povremenim oslobađanjima okolnih mjesta, perašku povijest tih stoljeća obilježavaju bojevi s Turcima.[1]
Mlečani nisu smatrali Perast najvažnijom strateškom točkom obrane zaljeva, što je za Mletke bio Kotor, Mlečani oko grada ne podižu zidine, već kroz 16. i 17. st. stvaraju obrambeni sustav od 9 kula, od kojih je najznačajnija kula Sv. Križa.[1]
Osmanski gusarski pohod na Perast 1624. ostavio je velika traga u sjećanju Peraštana, zbog čega su se dobro pripremili za sve buduće napade. Novi veliki napad uslijedio je trideset godina poslije.
Odvio se 15. svibnja 1654. u okolici Perasta. Predvodeći 5000 Turaka iz Risna, Mehmedaga Rizvanagić napao je peraške kule. U borbi sa znatno nadmoćnijim neprijateljem Peraštani su se obranili. O odnosu snaga najbolje govori podatak da je grad branilo samo oko 100 vojnika. U boju je poginuo turski zapovjednik Rizvanagić.
Razlog uspjeha Peraštana treba tražiti u tome što su braća Sladoje i Stjepan Stijepović iz Risna uspjeli dan ranije da obavijeste svoga brata Petra Stijepovića koji se nastanio u Perastu o planiranom napadu Turaka.[2] [3] Na boj podsjeća prvi kameni natpis na hrvatskom jeziku u Boki kotorskoj, što ga je dao uklesati u pročelje župne crkve opat, potonji barski nadbiskup, Andrija Zmajević. [1]
Spomen
U spomen na pobjedu gađa se kokota i održava se zavjetna svečanost svake godine. Zaslugom kotorskog biskupa Pavla Butorca ova je svetkovina izdignuta na viši liturgijski stupanj.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska revija 1, 2005. Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ Pavao Butorac, Gospa od Škrpjela - Our Lady of the Rocks, Naklada Gospa od Škrpjela,
- ↑ Miloš Milošević, Boka Kotorska, Bar i Ulcinj od kraja 15. do kraja 17.vijeka, CID, Podgorica, 2008. godine